Izvorni znanstveni članak

Povijest jednoga kazališnog neuspjeha u Zagrebu

Maria Ignatieva

Sažetak

Hrvatski kazališni kritičari suglasni su u tom da je Poplava Henninga Bergera, koju je Kačalovljeva grupa izvodila u Zagrebu od 15. do 21. ožujka 1921. bila neuspjeh. Prigovori su se odnosili podjednako na izbor dramskoga teksta, koji je ocijenjen trivijalnim, i na razinu izvedbe, koja nije ispunila očekivanja kritike. Uspoređujući svoje uprizorenje Poplave, koje je dobivalo loše kritike i u ostalim gradovima u kojima je grupa gostovala (Osijek, Ljubljana, Beograd), s moskovskom režijom Evgenija Vahtangova iz 1915., koja je imala uspjeha, glumci su krivnju za neuspjeh svalili na redateljicu Ninu Litovcevu, koja je bila poznata prije svega kao žena Vasilija Kačalova, potom uspješna glumica u pokrajini i, napokon, vrsna pedagoginja koja je vodila pokuse s glumcima. Tijekom turneje Kačalovljeve grupe, dijela MHT-a koje su ratna zbivanja 1919. odvojile od matičnoga kazališta, i u kojoj nije bilo redatelja, Litovceva je obnavljala predstave koje su u Moskvi postavili Stanislavski, Suleržicki i Nemirovič-Dančenko, a 1921. kao prvu samostalnu režiju postavila je Poplavu, uz veliki otpor ansambla, koji je prihvaćao stajalište Stzanislavskoga i Nemirovič-dančenka da žene mogu biti asistentice režije i voditi glumačke pokuse, ali nisu u stanju samostalno režirati. Nakon spajanja razdvojenih dijelova MHT-a, tijekom velike turneje po SAD-u te povratka u Moskvu, Stanislavski je Litovcevu angažirao kao svoju asistenticu na nizu predstava, dao joj veću slobodu u izboru tekstova koje će uvježbavati, ali je nadzirao njezin rad te redovito odbacivao njezina redateljska rješenja i u predstavu unosio vlastita. U članku se citira i jedan dosad neobjavljeni dopis Nine Litovceve kazališnoj upravi koji svjedoči o rodnoj diskriminaciji u MHT-u i u drugoj polovici 1920-ih godina. Posljednja njezina režija bili su Talenti i obožavatelji Ostrovskoga, u koju je Stanislavski također unio znatne promjene. Unatoč otporu suvremenika, intervencijama u predstave koje je režirala i negativnim kritikama koje su dobivale predstave u režiji žene, Nina Litovceva važna je u povijesti MHT-a u ruskog kazališta kao prva žena koja je ostvarila nekoliko samostalnih režija u kazalištu.

Ključne riječi

Nina Litovceva; MHT; Kačalovljeva grupa; redateljica

Hrčak ID:

316990

URI

https://hrcak.srce.hr/316990

Datum izdavanja:

8.5.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 354 *