Izvorni znanstveni članak
Refrakcije religioznoga: boje i oblici bizantske umjetnosti na primjeru Eufrazijane
Dafne Vidanec
orcid.org/0000-0002-0991-7486
; Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić, Zaprešić, Hrvatska
Sažetak
Eufrazijana (Poreč, 6. st. po Kr.), jadranski, arhitektonski antikvitet; skoro tri desetljeća na UNESCO-ovoj listi zaštićenih spomenika kulture i graditeljstva (1997.). Eufrazijeva bazilika predstavlja remek djelo bizantske, mozaikalne umjetnosti na Zapadu. Ona, a zahvaljujući dispoziciji boja i oblika dohvatljivih cjelinom obličja biblijskih – novozavjetnih likova, ne samo da nadilazi antički, grčki koncept mimesis-a (Aristotel, O pjesničkom umijeću 1449 b1 VI., 25), nego nam u maniri Martina Heideggera „daje misliti“, takoreći, načine očitovanja liturgijski „svetoga“. Ti načini neumitno zavise o poznavanju sadržaja svetoga koje se želi izraziti, kao što – u praktičnom dijelu - zavise o stanju vješte ruke majstora, koji vještinom (svoje) ruke može postići takvu ras/poredbu bojâ i oblikâ (umjetničkog predmeta) koja vuče promatrača da se zagleda, primjerice, u ljepoliko lice Bogorodice na tronu. Naša je teza da je bizantskoj umjetnosti imanentna hajdegerijanska dijalektika ruke. To nazivam ‘ikonografskom refrakcijom’ i biti će izloženo s dva aspekta: umjetničko-oblikovnog i teološko-filozofskog.
Ključne riječi
Eufrazijeva bazilika; Bizant; mozaici; Martin Heidegger; ‘dijalektika ruke’; Hegel; refrakcija duh/ovnoga u umjetnosti
Hrčak ID:
317540
URI
Datum izdavanja:
29.5.2024.
Posjeta: 0 *