Pregledni rad
Kako znanost i visoko obrazovanje može pridonijeti zaštiti okoliša - naš primjer
Kniewald Zlatko
; Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb, Hrvatska
Jasna Kniewald
; Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Nalazimo se pred relativno teškim zadatkom, jer današnja potreba zaštite okoliša proizlazi iz posljedica koje su izazvali inženjeri razvitkom novih tehnoloških procesa. Bio je to rezultat želje za proizvodnjom materijalnih dobara svih mogućih proizvoda, procesa ili događaja. Faza industrijske revolucije nije dovoljno vodila računa da je zemaljska kugla zatvoreni sustav koji ima svoju prirodnu ravnotežu u zemlji, vodi i zraku i da se ona ne može i ne smije poremetiti. Istovremeno je (prema Population Reference Bureau i UN) broj stanovništva početkom nove ere iznosio oko 250 milijuna, 2012. godine 7 milijardi, a predviđanja za 2054. godinu su 9 milijardi. To je nažalost za demografe samo statistika na koju trebaju ukazivati, a potrebno je rješavati nadolazeće izazove s kojima se susreću inženjeri svih struka i čovječanstvo u cijelosti. Naime, sve novo što nas danas okružuje rezultat je tehnološke proizvodnje i zasluga je rada inženjera svih struka. Da bi inženjeri nešto mogli proizvesti, potrebna su prethodna temeljna i primjenjiva (ne primijenjena, jer se tu nema što istraživati) istraživanja. Nažalost, danas, više nego ikada ranije, inženjeri moraju činiti izvanredne napore da pokušaju zaustaviti svoje ranije ostvarene „uspjehe“, ali i negativne učinke po okoliš i pokušaju vratiti ravnotežu na zemlji kao što je bila prije početka prve tehnološke revolucije. Učestali ratovi dodatno uništavaju ono što je pozitivno učinjeno u tehnološkom razvitku i vraćaju stanje na Zemlji svakim danom unazad. Lijepo je razmišljati o naseljavanju Marsa s nekoliko desetina ili stotina ljudi, ali kako u narednih 30 tak godina osigurati dovoljno vode, hrane i prostora na Zemlji za predviđenu populaciju stanovništva.
Ključne riječi
Reproduktivni sustav sisavaca, Endokrini disruptori, Herbicidi, Zaštita okoliša
Hrčak ID:
317664
URI
Datum izdavanja:
3.6.2024.
Posjeta: 285 *