Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.22572/mi.30.1.2

Razotkrivanje dezinformacija

Krunoslav Antoliš orcid id orcid.org/0009-0002-6203-7522 ; Policijska akademija „Prvi hrvatski redarstvenik“, MUP RH
Jurica Pačelat ; doktorand psihologije na Sveučilištu Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 337 Kb

str. 31-59

preuzimanja: 225

citiraj


Sažetak

Razotkrivanje dezinformacija izuzetno je važan proces koji se odnosi na otkrivanje, analizu i pružanje ispravnih informacija, kako bi se ispravile i osporile lažne ili obmanjujuće tvrdnje. Prilikom razotkrivanja dezinformacija važno je provjeriti izvor informacije i potražiti druge nezavisne izvore potvrde ili osporavanja tvrdnje. Analizom sadržaja potrebno je identificirati nedosljednosti, nelogičnosti i manipulativne tehnike. Provjera faktografskih podataka i provjera konteksta, uz potrebitu razinu skeptičnosti prema primljenim informacijama, imaju za cilj dijeljenje samo provjerenih informacija s drugima. Razotkrivanje dezinformacija zahtijeva vrijeme, istraživanje i kritično razmišljanje te poznavanje softverskih alata koji pri tome mogu pomoći. Važno je biti educirani potrošač informacija i razviti nastavne programe za prepoznavanje lažnih ili obmanjujućih tvrdnji, kako bi se na odgovoran i meritoran način mogli baviti policijskim poslom. Spomenuto je uključeno u istraživanje koje je imalo za cilj ispitati stavove, vjerovanja i navike ponašanja vezane za dezinformacije na internetu kod studenata Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti te ispitati potencijalne prediktore tih ponašanja. U istraživanju u kojem je sudjelovalo 278 sudionika korištena su dva novokreirana upitnika, od kojih svaki sadrži 4 subskale (Upitnik stavova i vjerovanja o dezinformacijama – utjecaj dezinformacija, svrha dezinformacija, raspoznavanje dezinformacija te učestalost dezinformacija; Upitnik ponašanja na internetu – zaštita od dezinformacija, zaštita sigurnosti, negativna iskustva na internetu, korištenje društvenih mreža i internetskih portala). U radu su prezentirani preliminarni deskriptivni podaci prikupljeni istraživanjem, kao i podaci regresijske analize koji su rezultirali dvama značajnim prediktorima – pojedinci koji vjerojatnije koriste metode za zaštitu vlastite privatnosti i sigurnosti na internetu te pojedinci koji smatraju da su bolje informirani o opasnostima i načinima raspoznavanja dezinformacija češće koriste metode za provjeru istinitosti informacija. S obzirom na rezultate istraživanja, u rada su predloženi ishodi učenja za kreiranje kolegija koji bi u fokusu imao razotkrivanje dezinformacija.

Ključne riječi

razotkrivanje dezinformacija; faktografska provjera; provjera konteksta; analiza sadržaja; manipulativne tehnike

Hrčak ID:

318141

URI

https://hrcak.srce.hr/318141

Datum izdavanja:

24.6.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 850 *