Oeconomica Jadertina, Vol. 14 No. 1, 2024.
Pregledni rad
https://doi.org/10.15291/oec.4411
Pregled dužničkih kriza u europodručju – iskustva i pouke
Ante Samodol
; Libertas International University
*
Luka Sosa
orcid.org/0009-0005-4534-6499
; Fin-Acta d.o.o.
* Autor za dopisivanje.
Sažetak
Predmet ovoga rada je europska dužnička kriza koja se obično smješta u razdoblje 2008. –
2015. godine u kojem je nekoliko europskih zemalja doživjelo kolaps financijskih institucija, visok
državni dug i velike razlike prinosa na državne obveznice. Cilj rada je prikazati uzroke nastanka
financijskih kriza te načina rješavanja i izbjegavanja financijske zaraze i kolapsa eura. Smatra se da je
dužnička kriza započela 2008. kolapsom islandskog bankarskog sustava, a zatim se 2009. proširila na
Portugal, Italiju, Irsku, Grčku i Španjolsku, što je dovelo do popularnog relativno uvredljivog naziva
(PIIGS). Rubne države članice europodručja kao što su Grčka, Španjolska, Irska, Portugal i Cipar do
kraja 2009. nisu mogle otplatiti i refinancirati svoj državni dug. Bankovni sustav bio je pred kolapsom,
a pomoć financijskih institucija trećih strana kao što su Europska središnja banka (ECB) ili Međunarodni
monetarni fond (MMF) bile su od presudnog značaja. Kriza je na kraju kontrolirana financijskim
jamstvima europskih zemalja koje su se bojale kolapsa eura i financijske zaraze koja je posebno prijetila
iz Grčke. Na osnovi takvog iskustva, u europodručju je 2012. pokrenut Europski stabilizacijski
mehanizam (ESM) kao međuvladina organizacija država članica europodručja s misijom izbjegavanja i
prevladavanja financijskih kriza te održavanje financijske stabilnosti. U konačnici, svemu se pridružila
i ECB koja svojim nestandardnim mjerama monetarne politike od sredine 2014. kroz programe kupnje
imovine (APP – Asset Prurchase Programmes) poglavito od javnog sektora (PSPP – Public Sector
Purchase Programme) s ciljem podržavanja ukupnoga gospodarskog rasta u okviru inflacije na ciljnoj
razini od 2 %. Ipak, inflatorni udar od početka 2022. u kombinaciji s energetskom krizom izgurali su u
prvi plan pitanje porasta prinosa (kamata) na državni dug nasuprot niskim stopama gospodarskog rasta
širom europodručja. Svrha rada postiže se aktualiziranjem pitanja o održivosti postojećih modela
upravljanja rizicima za očuvanje financijske stabilnosti te podizanjem svijesti o tome, naročito u
kontekstu tzv. novih fiskalnih pravila EU-a u 2024. godini.
Ključne riječi
dužnička kriza, europodručje, državni dug, ECB, fiskalna pravila
Hrčak ID:
318446
URI
Datum izdavanja:
1.6.2024.
Posjeta: 21 *