Izvorni znanstveni članak
Čime mogu teorije sustava i automatskog vođenja pomoći agronomskoj znanosti
Gerrit van Straten
Sažetak
Iako mnogi profesionalci s područja agrotehnike i bio-znanosti rade s modelima, tek je nešto malo onih koji su izloženi uporabi teorije sustava i automatskog vođenja. Namjena je ovog rada raščišćavanje izbora metoda s područja teorije sustava koji mogu biti od koristi kvantitativnoj agronomskoj znanosti. Predstavljanje dinamičkih sustava prostorom stanja temeljno je usmjerenje teorije sustava. U agro-modelima je slabo poznato da je linearizacija, koju slijedi evaluacija svojstvenih vrijednosti i svojstvenih vektora matrice sustava, korisna pri dobivanju dominantnih vremenskih konstanti i dominantnih usmjeravanja u prostoru stanja te pri nuđenju mogućnosti znanstveno zasnovanog pojednostavljenja modela. Opis kontinuiranog prostora stanja također je koristan u dobivanju stvarno ekvivalentnih diskretno-vremenskih modela te jasno pokazuje da se dobiveni parametri diskretnih modela moraju pažljivo interpretirati kada se prenose u okoliš s drugim kodnim modelom. Analiza osjetljivosti dinamičkih sustava otkriva da je osjetljivost ovisna o vremenu i ulazima. Mogućnost identifikacije i osjetljivost bitni su pojmovi u projektiranju informativnih pokusa, a ideja trajne pobude koja vodi dinamičkim pokusima a ne uobičajenim statičkim pokusima može biti vrlo korisna. Posebna grana sustavske teorije jest teorija automatskog vođenja. Očigledno, vođenje igra važnu ulogu u agronomskom i bio-sustavskom inženjerstvu, ali se naglašava da agronomi mogu profitirati iz pojmova svijeta automatike, čak i ako je automatizacijska inačica ograničena na olakšavanje uvjeta ograničenja rasta, a ne i pravog vođenja usjeva. Najvažnija je ideja da se uporabom povratne veze smanji neodređenost. S druge strane zajednica je sustavskih inženjera i automatičara izazvana da se više posveti stvarnim problemima života poput prostorne promjenjivosti, mjernih kašnjenja, nedostataka podataka, stohastičnosti okoliša, varijabilnosti parametara, nezaobilazne neodređenosti modela, fenomena diskretizacije, varijabilnosti sustavskih struktura, međudjelovanja tehničkih i živih sustava, i napose studiju funkcioniranja života kao takvog.
Ključne riječi
teorija sustava; agronomija; modeli prostora stanja; linearizacija; analiza osjetljivosti; teorija vođenja
Hrčak ID:
29342
URI
Datum izdavanja:
28.11.2008.
Posjeta: 2.484 *