Prethodno priopćenje

Perspektive hrvatske teološke misli

Adalbert Rebić ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U napisu raspravljam o teologiji i njezinoj naravi, zadaći i svrsi u naše vrijeme u skladu s crkvenim dokumentima. Raspravljam o potrebi teologije kao istraživalačke znanosti u službi Crkve. Danas je teologija i te kako važna: suočavajući se s pitanjima koja joj postavlja ovo vrijeme ona na njih odgovara tako da Crkva ostane »u punoj istini« (usp. Iv 8,31). Raspravljam o potrebi da se na teološkim fakultetima obrati pozornost predmetima (psihologija, sociologija, pitanja aktualne moderne filozofije) koji bi olakšali razumijevanje i kontakt s današnjim svijetom. Današnjoj su teologiji, odnosno teologu povjereni zadaci sinteze i formulacija vjerskih istina u odnosu prema današnjem čovjeku, njegovu znanju o sebi i svijetu. Ukazujem na nove promjene u svijetu. Crkva treba odgojiti ljude za te promjene koje se u suvremenome svijetu nezaustavljivo i užurbano događaju. Upozoravam da teologija treba biti što tješnje povezana s praksom, kako je to isticao Drugi vatikanski koncil. Sva teologija mora biti pastoralno usmjerena', mora voditi računa o težnji današnjih ljudi za religioznim iskustvom, žudnji za posebnim doživljavanjem onostranoga u ovom životu. Istinska teologija mora u takvoj situaciji odvažno odmjeriti i ocijeniti te prakse. Ona mora biti kritika prakse. Ona ne smije pobjeći od onoga što se u Crkvi i u svijetu zbiva, nego mora proučavati današnju praksu u Crkvi, podvrgnuti kritici iskustva koja se pojavljuju, te tako pomoći crkvenom učiteljstvu i cjelokupnoj zajednici.
Teologija mora biti proročki usmjerena: mora uočavati znakove vremena, iščitavati im smisao i ponuditi rješenja. Teolog treba biti Božji glasnogovornik, tumač Božjih riječi, ali i kritičar društvene pa i crkvene prakse: mora neprekidno pozivati odgovorne u društvu i u Crkvi, da im praksa bude vazda bolja, čovječnija, a po tom i božanskija. Teološka istraživanja moraju donositi novosti.
Uspostavom demokratskog sustava u Hrvatskoj otvorene su nove mogućnosti teološkog i uopće pastoralnog djelovanja. Teolog treba odgovoriti na probleme i pitanja koja se nameću kršćanstvu na ovim našim prostorima danas i u skoroj budućnosti da bismo ne samo mogli opstati, nego i kvalitetno opstati kao »sol zemlje« i kao »svijetlost svijeta« (Mt 5,13.14). Teolog treba u ovim novim društvenopolitičkim prilikama sve to budno pratiti, analizirati i Crkvu upozoriti na negativne pojave u društvu, ali i u samoj Crkvi.
Poslije pada komunizma teologija na našim prostorima dobiva pravo javnosti: ponovno je vraćena u zajednicu fakulteta hrvatskog sveučilišta. To teologiju obvezuje: ona treba među druge znanosti unijeti svijest transcendencije i svijest odgovornosti za čovjeka u svim njegovim dimenzijama. Zajedno s drugim znanostima ona se treba baviti čovjekom, njegovim svijetom, njegovim današnjim problemima, onima materijalne i onima duhovne naravi: ekologija, politika, radna mjesta, socijalna pravda, unutarnje zadovoljstvo, mir, spasenje... Zadaća je teologije da danas u sekulariziranoj post komunističkoj Hrvatskoj pokrene »drugu evangelizaciju« Hrvatske, da razradi, razmisli, osmisli načine na koje bi se moglo suvremenim ljudima navijestiti Radosnu vijest njima razumljivim jezikom, razumljivim pojmovima, da bi mogli sadržaje vjere prihvatiti i po njima živjeti.
Dotičemo se pri kraju pitanja solidarnosti, mira i dijaloga, koji treba voditi s međusobnim poštovanjem, slogom i zakonitom raznolikošću, iskreno, s ljubavlju i dužnom slobodom. Dijalog treba promicati najprije u samoj Crkvi. Ukazujem na to da se teologija treba baviti i zaštitom okoliša (ekologija) i etičkim i ćudorednim pitanjima (bioetika). Posebnu pozornost poklanjam pitanju ekumenizma na ovim našim područjima, ali i međureligijskom dijalogu s muslimanima i sa Židovima.
Na kraju podsjećam da teologija treba u dosluhu s trendovima europske i svjetske teologije, a iznad svega u skladu s novim crkvenim dokumentima, razmišljati i razrađivati istinska teološka pitanja. Raditi oko sve dubljeg upoznavanja Biblije, na novim, suvremenim načinima tumačenja Biblije u Crkvi. Vjernički nastojati razumjeti sadržaje vjere u novim kulturalnim prilikama na koje silno utječu novija sredstva priopćavanja (televizija, radio, internet...). Teolozi trebaju promisliti i crkvene strukture - mislim na one povijesno-kulturološki uvjetovane - kao što su ih tijekom tisućljeća promišljali.

Ključne riječi

teologija; teolog; Crkva; evangelizacija; suvremena kriza; društvene promjene; proročka kritika društva i Crkve

Hrčak ID:

29355

URI

https://hrcak.srce.hr/29355

Datum izdavanja:

24.4.2001.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.544 *