Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.34075/sb.64.1.3
INTIMNI FEMICID U KONTEKSTU OBITELJSKOG NASILJA: OD NEOLOGIZMA DO NOMENKLATURE KAZNENOG DJELA
Nevena Aljinović
orcid.org/0000-0001-6557-2796
; Sveučilišni odjel za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu
Sažetak
U kontekstu nasilja nad ženama rad se bavi problematikom intimnog femicida – tako snažnom riječju političke konotacije s prizvukom feminističkog stremljenja k prepoznavanju i definiranju rodno uvjetovanog ubojstva žena počinjenog od muškarca samo na temelju njihova rodnog statusa. U pokušaju obuhvaćanja različitih oblika ponašanja, femicid je nadmašio svoje inicijalno značenje i nadišao okvire jasne teorijske koncepcije, što je rezultirao kontraučinkom u vidu njegove nejasnoće i nepronalaženja unificirane, sveobuhvatne i općeprihvaćene definicije. Upravo je nepreciznost koncepcije femicida, ali i bojazan narušavanja neutralnosti zakonskih odredbi, za hrvatskog zakonodavca bila (snažna) prepreka njegovu inkorporiranju u kaznenopravni okvir. Također, javni diskurs o uvođenju femicida kao posebnog oblika rodno uvjetovanog ubojstava žena okupirale su antagonističke kontroverze. Unatoč navedenom, očita su bila stremljenja k izdvajanju femicida u posebnu kategoriju, različitu od ostalih oblika ubojstva upravo zbog rodne komponente, kao njegove bitne odrednice i prisutnosti nasilja nad ženama, kao njegove imanentne pertinencije. Rezultat navedenih tendencija recentne su izmjene Kaznenog zakona, unutar kojeg je femicid našao svoje mjesto kao posebno kazneno djelo ‘teško ubojstvo ženske osobe’. No, hrvatski je zakonodavac još 2011. pod utjecajem Istanbulske konvencije inkorporirao (novi) kvalificirani oblik ubojstva ‘bliske osobe koju je počinitelj prije zlostavljao’ koje se zbog konotacije prethodnoga nasilničkog ponašanja, može podvesti pod zajednički nazivnik s femicidom, ali samo u pogledu uskog poimanja potonjeg, kao intimnog femicida. U kontekstu navedenog u radu se analizira praksa VSRH te Visokoga kaznenog suda RH u vremenu od 1. siječnja 2013., odnosno 1. siječnja 2021. do 1. siječnja 2024. u predmetima počinjenja kaznenog djela teškog ubojstva iz čl. 111. st. 3. KZ/11 u kojem su žrtve žene, a počinitelji muškarci koji su prethodno zlostavljali žrtvu i s kojom su bili u intimnoj vezi. Nadalje, kako je ‘mržnja prema ženi’ bitna odrednica femicida općenito, analizirane su i presude VSRH i Visokoga kaznenog suda RH u pogledu kaznenog djela teškog ubojstva iz toč. 4. čl. 111. KZ/11 počinjenog prema ženama. Konačno, analizirani su podatci DZS-a te MUP-a o trendu kretanja nasilja i ubojstava žena, napose počinjenih od intimnog partnera. Cilj je provedenog istraživanje odgovoriti na pitanje je li, unatoč izostavljanju termina femicida iz kaznenopravnog okvira, na normativnoj razini i u sudskoj praksi, bila osigurana adekvatna zaštita najekstremnijeg oblika rodno uvjetovanog nasilja nad ženama?
Ključne riječi
femicid; intimni femicid; nasilje nad ženama; obiteljsko nasilje; zlostavljanje bliske osobe
Hrčak ID:
319424
URI
Datum izdavanja:
19.7.2024.
Posjeta: 503 *