Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5673/sip.62.2.1

Glavni grad Zagreb naspram priobalnoga Splita: Trajne tenzije između glavnih gradova i lučkih gradova drugih po važnosti

Godfrey Baldacchino orcid.org/0000-0001-7994-1767 ; Sveučilište na Malti, Malta
Tomislav Oroz orcid.org/0000-0002-1645-7254 ; Sveučilište u Zadru, Hrvatska
Anica Čuka ; Sveučilište u Zadru, Hrvatska

Sažetak

Nalazeći se na rubu prostora i politike priobalni gradovi (ponekad i otoci) uobičajeno predstavljaju
drugu violinu u odnosu na veće, urbane glavne gradove, smještene bliže središnjem dijelu
unutrašnjosti svojih država. Ovaj rad nastoji istražiti prilike i prijetnje s kojima se suočavaju
priobalni gradovi i njima susjedni otoci, iznova ih promišljajući kroz koncept ‘drugoga grada’.
Danas se status drugoga (po važnosti) grada uspostavlja s obzirom na veličinu, resurse te ekonomsku
i političku moć. U kontekstu drugih (i drugih po važnosti) priobalnih gradova, ti se
kriteriji dodatno kompliciraju njihovim perifernim statusom i 'marginalnom' ulogom. Ipak,
takvo se generičko shvaćanje drugih (po važnosti) gradova dodatno propituje, omogućujući
pritom mnogo složenije definicije i multidisciplinaran pristup. Ovaj rad nudi ponovno promišljanje
načina shvaćanja ‘drugoga grada’, analizirajući višeslojne odnose i ambivalencije koje
nastaju ispreplitanjem povijesnih, kulturnih, društvenih i ekonomskih procesa koji definiraju
priobalne gradove kao druge. Na temelju analize dokumenata, analize diskursa sekundarne
literature te multidisciplinarnosti autora, kao i njihovih iskustava i prisutnosti u gradovima
koje proučavaju, naglasak je na načinu na koji se drugost grada doživljava, pregovara i redefinira.
Nakon kratkog pregleda slučajeva prvih/drugih gradova i njihovih problema, čime je
postavljen okvir, istraživanje se usmjerava na priobalni grad Split kao drugi grad Hrvatske u
odnosu na (ne-priobalni) glavni grad Zagreb. Naš je cilj razumjeti što Split čini drugim gradom
te na koji način iskustvo življenja na obali i kozmopolitski duh mediteranskoga Splita potiču
društvene i kulturne procese u kojima se drugost propituje i iznova pregovara. Nadalje, želimo
razumjeti na koji način promjenjiva (ne)vidljivost urbanog morskog krajobraza Splita propituje
i nadjačava njegovu stigmu kao ‘drugog po redu’ najboljeg urbanog naselja u Hrvatskoj.

Ključne riječi

glavni gradovi; Hrvatska; maritimnost; lučki gradovi; drugi gradovi; Split; Zagreb

Hrčak ID:

321014

URI

https://hrcak.srce.hr/321014

Datum izdavanja:

30.9.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 461 *