Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.32728/tab.21.2024.6
Prilepinov roman Manastir i tradicija Dostojevskog
Nataliia Strelnikova
; Sankt-Peterburško elektrotehničko sveučilište „LETI“, Rusija
Sažetak
Članak je posvećen analizi romana Z. Prilepina Manastir, čija se radnja navodno odvija 1929. godine na području Soloveckog manastira, gdje se od 1923. nalazio SLON (Soloveckiј logor / rus. СЛОН: Соловецкий лагерь особого назначеения). Čini se plodotvornim usporediti ovaj roman s umjetničkim esejom Zapisi iz Mrtvog doma (Zapiski iz Mërtvogo doma) F. M. Dostojevskog, koji je preteča „logorske teme” u povijesti ruske književnosti. Takvom komparativnom analizom otkrivaju se sličnosti na razini kompozicije i na razini motiva i slika. Unatoč tipološkoj sličnosti situacija, zadaci koje postavljaju autori različiti su, što dovodi do potpuno različitih ciljeva. Štoviše, stav autora prema likovima i njihova svjetonazorska pozicija pokazali su se u potpunosti suprotnima.
U članku se posebna pozornost posvećuje semantici naslova romana, slici glavnoga junaka, neusklađenosti teme i žanra. Brojne reminiscencije otkrivene tijekom istraživanja odnose se na druga djela F. M. Dostojevskog (Zločin i kazna, Braća Karamazovi), omogućujući dublji i nepristraniji pogled na roman Z. Prilepina.
Ključne riječi
logorska proza; Solovecki manastir; manastir; Dostojevski; žanr
Hrčak ID:
321188
URI
Datum izdavanja:
3.10.2024.
Posjeta: 248 *