Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31298/sl.148.9-10.2

Fenotipska varijacija svojstava listova u prirodnim populacijama Quercus petraea ((Matt.) Liebl.) u Bosni i Hercegovini

Mirzeta Memišević Hodžić orcid id orcid.org/0000-0003-3193-3260 ; Univerzitet u Sarajevu, Šumarski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina *
Azra Čabaravdić orcid id orcid.org/0000-0002-5369-9324 ; Univerzitet u Sarajevu, Šumarski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Dalibor Ballian orcid id orcid.org/0000-0002-0090-6617 ; Univerzitet u Sarajevu, Šumarski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina / Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Bosna i Hercegovina / Gozdarski inštitut Slovenije, Ljubljana, Slovenija

* Dopisni autor.


Puni tekst: hrvatski pdf 970 Kb

str. 441-452

preuzimanja: 64

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Hrast kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Lieblein) jedna je od ekonomski i ekološki vrlo važnih vrsta šumskog drveća i javlja se u oko 15% svih šuma u Bosni i Hercegovini. Prirodne populacije hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini predstavljaju specifične zajednice koje se razlikuju od jedinki iz svog optimuma u zapadnoj, južnoj i istočnoj Europi, te predstavljaju genetičke specifikume bitne za očuvanje biološe raznolikosti hrasta kitnjaka u Europi. Istraživanjem morfoloških svojstava listova željelo se utvrdi stupanj unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti hrasta kitnjaka na području Bosne i Hercegovine, te veze između variranja populacija u fenotipskim svojstvima i geoklimatskih čimbenika. Rezultati istraživanja bit će iskorišteni prilikom odabira mjera za očuvanje ove vrste šumskog drveća.
Analizirano je 13 svojstava listova hrasta kitnjaka, sakupljenih sa 237 stabala iz 24 prirodne populacije.
Rezultati su pokazali da su koeficijenti varijacije za sva mjerena svojstava u rasponu od 13.3% za duljinu plojke, do 26.5% za duljinu peteljke. Analiza varijance (ANOVA) otkrila je postojanje fenotipskih varijacija unutar i među populacijama. Varijacija unutar populacija bila je prosječno 28.44% i veća nego između populacija (prosječno 16.2%). Klaster analiza pokazala je razdvajanje populacija u dva glavna klastera, gdje su jednom klasteru pripale populacije Jajce Komotin i Fojnica, a drugom klasteru sve ostale populacije. Većina analiziranih svojstava lista (osim duljine peteljke, omjera širine i duljine lista i broja režnjeva) bila je u korelaciji sa geografskom širinom, srednjom temperaturom kvartala s najviše padalina i količinom padalina u najtoplijem kvartalu.
Ovi rezultati mogu biti korišteni za očuvanje raznolikosti i upravljanje resursima hrasta kitnjaka u budućnosti.

Ključne riječi

Quercus petraea, populacija, varijacija, listovi, morfološka svojstva

Hrčak ID:

321503

URI

https://hrcak.srce.hr/321503

Datum izdavanja:

31.10.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 261 *




​​

UVOD - INTRODUCTION

Hrast kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Lieblein) jedna je od ekonomski i ekološki vrlo važnih vrsta šumskog drveća i javlja se u oko 15% svih šuma u Bosni i Hercegovini (Matić i dr. 1971). Jedinke hrasta kitnjaka mogu biti vrlo dugovječne (preko 1 000 godina u nekim slučajevima) i mogu dostići visinu višu od 40 m te promjer od tri do četiri metra (Colin Prentice i Helmisaari 1991, Praciak i sur. 2013, Eaton i sur. 2016). Drvo hrasta kitnjaka i hrasta lužnjaka igralo je važnu ulogu u razvoju društava u Europi, osiguravajući drvo za ogrjev, plodove za ishranu stoke, koru za štavljenje i drvo za građevinarstvo (Eaton i sur. 2016).

Ducousso i Bordacs (2004) navode da su u prošlosti ljudi svojim aktivnostima značajno smanjili rasprostranjenost hrasta kitnjaka i hrasta lužnjaka, ali da se pokrivenost hrastovim šumama povećala od 19. stoljeća zahvaljujući organiziranom podizanju novih hrastovih šuma. U Europi postoji duga tradicija gospodarenja hrastovim šumama, koja se čini vrlo konzervativnom u pogledu genetskih resursa, ali je utjecaj različitih praksi podizanja novih šuma relativno nepoznat, navode Ducousso i Bordacs (2004), te ističu unošenje egzotičnih genotipova kroz umjetne nasade kao osnovnu prijetnju, koja je u prošlosti bila zanemarena. Ove populacije su u velikom riziku od nestanka, jer je broj jedinki s kojih se sakuplja sjeme mali, staništa su nestabilna i ljudski utjecaj je često značajan (Ducousso i Bordacs 2004).

Fenotipska varijacija odražava rezultat genetske varijacije i fenotipske plastičnosti kao odgovor na varijacije u okolišu. To je izraz prilagodbe biljaka na različite uvjete okoliša (Liu i sur. 2022), pa je fenotipska varijacija važna u istraživanju prilagodbe okoliša i evolucije biljaka (Edelar i sur. 2017). Proučavanje varijacija svojstava važno je za genetsko poboljšanje i očuvanje genetskih resursa hrasta kitnjaka. Ta istraživanja mogu pomoći u razumijevanju mehanizama reakcije, odnosno odgovora i obrazaca varijacija biljaka na okoliš, što je važno za prikupljanje, očuvanje i procjenu resursa biljnih germplazmi (Wang i sur. 2023). Varijacije prirodnih populacija hrasta kitnjaka kod nas i u okruženju nisu dovoljno istražene i hitno su potrebna daljnja istraživanja.

Postojeće studije o fenotipskoj (Bruschi i sur. 2003) i genetičkoj raznolikosti (Gömöry 2001, Ballian i sur. 2007, Ballian i Bogunić 2012, Ballian 2016, Bruschi i sur. 2003a, Rebrean i sur 2023, Tóth i sur. 2023), navode postojanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti hrasta kitnjaka u Bosni i Hecegovini i različitim dijelovima Europe. Bruschi i sur. (2003a) navode postojanje diferencijacije populacije prema morfološkim i molekularnim biljezima, ali se obrasci diferencijacije morfoloških svojstava nisu poklapali sa mikrosatelitnom diferencijacijom, jer na molekularnoj razini nije bilo interakcija s okolinom. U pogledu fenotipske varijacije u morfološkim svojstvima lista i anatomiji hrasta kitnjaka Bruschi i sur. (2003b) utvrdili su velike varijacije unutar stabla zbog položaja grana, posebice u debljini i produktivnosti (40%). Za 19 od 32 varijable, varijacije među stablima bile su niže od varijacija unutar stabla, što su objasnili položajem grana (Bruschi i sur. 2003).

Informacije o fenotipskim varijacijama hrasta kitnjaka i njihovim odnosima s geoklimatskim faktorima na razini populacije ključne su za planiranje mjera genetskog očuvanja i unapređenja stanja populacija hrasta kitnjaka.

Naši glavni ciljevi bili su (1) kvantificirati fenotipsku varijaciju analiziranih svojstava listova; (2) odrediti udio fenotipske varijacije između i unutar populacija; i (3) ispitati obrazac varijacije populacija i njegovu povezanost s geoklimatskim faktorima. Rezultati ovoga istraživanja trebali bi pružiti osnovu za genetsko poboljšanje, očuvanje raznolikosti, uzgoj šuma i upravljanje resursima hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini.

MATERIJAL I METODE - MATERIAL AND METHODS

Materijal - Material

Materijal je prikupljen sa po osam do deset stabala po populaciji u 24 prirodne populacije u Bosni i Hercegovini tijekom 2023. godine. Osnovni podaci o populacijama prikazane su u tablici 1.

Tablica 1. Geolokacije istraživanih prirodnih populacija Q. petraea

Table 1. Geolocations of investigated natural populations of Q. petraea

Rb

No

Lokalitet Locality

Veličina uzorka

Sample size

Zemljopisna širina

Latitude

Zemljopisna dužina LongitudeNadmorska visina (m) Altitude (m)
1Bihać Gata1015,8144,99287,5
2Bosanska Krupa1016,1845,05373,3
3Bužim Baštra1016,1545,08544,5
4Čelinac1017,3344,71245,7
5Drvar1016,3444,40550,4
6Fojnica1018,0443,98492,3
7Goražde1018,8943,68824,5
8Jajce Komotin1017,2944,40591,6
9Kakanj B,Luka1018,2744,33706,7
10Kakanj Slagoščići1018,3344,25858,0
11Ključ816,6744,56691,3
12Konjic Jasenik1017,8543,98817,7
13Kreševo Jelaške918,1743,91787,8
14Lašva Desetnik1017,9844,18390,2
15Olovo C,Ćuprija1018,5044,26815,0
16SanskiMost1016,5644,83401,7
17Srebrenik1018,6244,70465,8
18Tarčin1018,1443,80712,6
19Teočak1019,1644,71120,0
20Tešanj1017,7444,65280,5
21Teslić Čečava1017,9944,57598,0
22Tjentište Vrbnica1018,7343,431202,7
23Zavidovići1018,3144,48518,6
24Živinice Litve1018,7144,44219,9
image1.png

Slika 1. Geolokacije 24 uzorkovane populacije Quercus petraea

Figure 1. Geolocations of the 24 populations sampled of Quercus petraea

Zemljopisne lokacije uzorkovanih populacija određene su pomoću GPS-a, a sastoje se od zemljopisne širine, dužine i nadmorske visine. U istraživanju su korišteni bioklimatski podaci preuzeti sa WorldClim portala (https://www.worldclim.org/data/bioclim.html, pristup 10.05. 2022.). Nazivi klimatskih elemenata prikazani su u tablici 2.

Tablica 2. Lista bioklimatskih varijabli (WorldClim baza podataka) 

Table 2. List of bioclimatic variables (WorldClim database) 

Varijabla

Variable

Opis varijable

Variable description

BIO1 Srednja godišnja temperatura / Annual Mean Temperature
BIO2 Srednji dnevni raspon (mjesečni prosjek) temperature / Mean Diurnal Range (Mean of monthly (max temp - min temp))
BIO3 Izotermalnost / Isothermality (BIO2/BIO7) (×100)
BIO4 Sezonalnost temperature / Temperature Seasonality (standard deviation ×100)
BIO5 Maksimalna temperatura najtoplijeg mjeseca / Max Temperature of Warmest Month
BIO6 Minimalna temperatura najhladnijeg mjeseca / Min Temperature of Coldest Month
BIO7 Godišnji raspon temperature (BIO5-BIO6) / Temperature Annual Range (BIO5-BIO6)
BIO8 Srednja temperatura kvartala s najviše padalina / Mean Temperature of Wettest Quarter
BIO9 Srednja temperatura najsušnijeg kvartala / Mean Temperature of Driest Quarter
BIO10 Srednja temperatura najtoplijeg kvartala / Mean Temperature of Warmest Quarter
BIO11 Srednja temperatura najhladnijeg kvartala / Mean Temperature of Coldest Quarter
BIO12 Godišnja količina padalina / Annual Precipitation
BIO13 Padaline mjeseca s najviše padalina / Precipitation of Wettest Month
BIO14 Padaline mjeseca s najmanje padalina / Precipitation of Driest Month
BIO15 Sezonalnost padalina (koeficijent varijacije) / Precipitation Seasonality (Coefficient of Variation)
BIO16 Kvartal s najvišom količinom padalina / Precipitation of Wettest Quarter
BIO17 Kvartal s najmanjom količinom padalina / Precipitation of Driest Quarter
BIO18 Količina padalina u najtoplijem kvartalu / Precipitation of Warmest Quarter
BIO19 Količina padalina u najhladnijem kvartalu / Precipitation of Coldest Quarter

Listovi hrasta kitnjaka sakupljeni su sa plodnih izbojaka (kratkorasta) i južno eksponiranog dijela krošnje adultnih stabala na osami ili stabala na rubovima šuma, koja su se u ranijim istraživanjima pokazala podobnim za morfometrijske analize, te dobri reprezenti istraživanih populacija (Trinajstić 1988, Franjić 1994, 1996 a, 1996b). Sakupljeno je po 30 listova po stablu. Listovi su zatim herbarizirani, osušeni te mjereni.

Morfometrijske analize - Morphometric analyses

Suhi listovi su mjereni digitalnim pomičnim mjerilom (u mm). Na svakom listu izmjereno je šest fenotipskih svojstava (Slika 2): duljina plojke (DPL), duljina peteljke (DPT), udaljenost najšireg dijela plojke od baze plojke sa desne strane (UNDP), najveća širina desne poluplojke (NSDP), najveća širina lijeve poluplojke (NSLP), širina usječenog dijela plojke ispod najveće širine sa lijeve strane (SUD). Izračunata je ukupna duljina lista (duljina plojke + duljina peteljke) (UD), ukupna širina plojke (širina lijeve poluplojke + širina desne poluplojke) (US), odnos širine naspram duljine lista (OSD) i odnos duljine peteljke naspram duljine plojke (OPP). Izvršeno je brojanje režnjeva sa desne strane (BR), te ocjenjivanje dlakavosti (DL) u četiri kategorije; 1 – nema, 2 – u pazuhu lista, 3 – na cijelom listu, 4 – uz središnji nerv) i ocjenjivanje oblika baze lista (OBL) (prema shemi, Slika 2).

image2.jpg

Slika 2: Mjerene i ocjenjivane karakteristika lista: DPL- duljina plojke, DPT - duljina peteljke, UNDP - udaljenost najšireg dijela plojke od baze plojke sa desne strane, NSDP - najveća širina desne poluplojke, NSLP - najveća širina lijeve poluplojke, SUD - širina usječenog dijela plojke ispod najveće širine sa lijeve strane; OBL - oblik baze lista prema Fortini et al. (2015)

Figure 2: Measured and evaluated characteristics of the leaf: DPL - length of the leaf blade, DPT - length of the leaf petiole, UNDP - distance of the widest part of the blade from the base of the blade on the right side, NSDP – maximum width of the right half blade, NSLP - maximum width of the left half-blade, SUD- width of the incised part of the leaf below the maximum width on the left side; OBL - leaf base shape according to Fortini et al. (2015)

Statistička analiza - Statistical analysis

Deskriptivna statistika obuhvaćala je maksimalnu, minimalnu, prosječnu vrijednost, standardnu devijaciju (SD) i koeficijent varijacije (𝐶𝑉) kao relativna mjera varijabiliteta, koristeći sve podatke. Koeficijent varijacije izračunat je kao:

CV=SDx¯100%

Koeficijent diferenciranja populacija (Vst) je izračunat kao:

Vst=σi2σi2+σj(i)2100%

gdje je σi2 -varijansa između populacija, a σj(i)2 – varijansa unutar populacija (Wang i dr. 2023). σi2 i σj(i)2 su dobijene primjenom ugniježđene analize varijance (ANOVA) (faktori stabla ugniježđeni unutar faktora populacije), prema sljedećem linearnom modelu:

Yijk=u+αi+βj(i)+e(ij)k

gdje je: Yijk k-ta vrijednost na j-tom stablu u i-toj populaciji, u je ukupan prosjek, αi je slučajna (random) efektivna vrijednost u i-toj populaciji, βj(i) je slučajna efektivna vrijednost j-tog stabla u i-toj populaciji, i e(ij)k je eksperimentalna greška ijk-te opservacijske vrijednosti, što je varijacija unutar stabala.

Testiranjem homogenosti raspodjela između populacija za ocjenjivana svojstva dlakavosti i oblika baze lista primijenjen je χ2 test homogenosti raspodjela.

Kako bi se istražila korelacija između fenotipskih svojstava provedena je standardizacija varijabli, te su Pearsonovi koeficijenti korelacije i statistička značajnost dobiveni pomoću funkcije 'cor.test' u R verzija 4.1.3 (R Core Team 2016).

Analiza glavnih komponenti (PCA) korištena je za kondenzaciju fenotipskih svojstava u nekoliko glavnih komponenti i istraživanje kontinuuma varijacije osobina. PCA je provedena korištenjem korelacijske matrice standardiziranih srednjih vrijednosti varijabli stabla. Analiza glavnih komponenti provedena je pomoću R paketa MorphTools2 u R verziji 4.1.3 (R Core team 2016) prema priručniku Koutecký (2015). Nadalje, konstruiran je dendrogram najbližih euklidskih udaljenosti na temelju metode neponderiranih parnih grupa s aritmetičkim sredinama (UPGMA) kako bi se provjerila struktura između proučavanih populacija. Euklidske udaljenosti određene su R funkcijom 'dist' korištenjem srednjih vrijednosti populacije standardiziranih metodom Z-score, a zatim su podvrgnute postupku klasteriranja (UPGMA metoda) korištenjem funkcije 'clust' u R paketu MorphTools2.

Analiza korelacije između mjerenih svojstava listova i geografskih i klimatskih faktora provedena je kroz izračun Pearsonovog koeficijenta korelacije.

REZULTATI - RESULTS

Fenotipska varijacija svojstava

Rezultati provedene statističke analize prikazani su u tablici 3. Za sva mjerena svojstva, koeficijent varijacije (CV) kretao se od 13.3% za duljinu plojke lista do 26.5% za duljinu peteljke lista.

Tablica 3. Zbirna statistika za 11 morfoloških svojstava proučavanih u 237 stabala Quercus petraea iz 24 prirodnih populacija u Bosni i Hercegovini

Table 3. Summary statistics of the 11 morphological characters studied in the 237 trees of Quercus petraea from the 24 natural populations in Bosnia and Herzegovina

Oznaka

svojstva

Trait label

Svojstvo lista

Leaf trait

MinimumMaxi mum

Prosjek

Mean

Standard DeviationCV (%)
DPLDuljina plojke lista (mm) / Leaf blade length55,0127,085,911,413,3
DPTDuljina peteljke lista (mm) / Petiole length4,029,014,43,826,5
UNDPUdaljenost najšireg dijela plojke od baze plojke (mm) / Distance of the leaf's widest part from the leaf base (mm)15,097,049,611,022,2
NSDP

Najveća širina desne poluplojke (mm) /

Maximum width of the right half-blade (mm)

15,039,026,84,316,1
NSLP

Najveća širina lijeve poluplojke (mm)

Maximum width of the left half-blade (mm)

14,041,027,14,416,4
SUDŠirina usječenog dijela lista ispod najveće lijeve širine (mm) / Width of the incised part below the max left width (mm)5,023,013,33,526,3
UD

Ukupna duljina lista (mm) /

Total leaf length (mm)

63,0138,0100,313,013,0
USUkupna širina lista (mm) /Total leaf width (mm)32,075,053,98,014,8
OSD

Odnos širine naspram duljine lista /

Leaf width vs. leaf length ratio

0,50,80,60,111,9
OPP

Odnos duljine peteljke naspram duljine plojke /

Petiole length vs. blade length ratio

0,10,30,20,025,7
BR

Broj režnjeva sa desne strane (komada) /

Number of lobes on the right half-blade

1,08,05,91,119,1

CV – koeficijent varijacije (variation coefficient)

Fenotipska varijacija između i unutar populacija

Varijacije za 11 istraživanih fenotipskih svojstava mogu se podijeliti u 2 razine: između populacija i unutar populacija. Fenotipska svojstva listova bila su značajno (p < 0,001) različita unutar i među populacijama (Tablica 4). Srednja vrijednost koeficijenta diferencijacije populacija iznosila je 35,66%. Udio varijance između populacija kreće se od 8,3% za odnos duljine naspram širine lista do 30,8% za duljinu plojke lista. Udio varijance između stabala unutar populacija kreće se od 13,8% za udaljenost najšireg dijela plojke od baze plojke do 37,99% za duljinu peteljke lista.

Tablica 4. Udio komponenti varijance, koeficijenata diferencijacije populacije i F vrijednosti 11 svojstava na temelju svih podataka u 24 prirodne populacije Quercus petraea u Bosni i Hercegovini

Table 4. The proportion of variance components, population differentiation coefficients and F values of 11 traits based on all the data in 24 natural populations of Quercus petraea in Bosnia and Herzegovina

Oznaka svojstva

Trait label

Svojstvo lista

Leaf trait

Udio komponenti varijanse (%)

Proportion of Variance Components (%)

Koeficijent diferencijacije populacija

Population Differentiation Coefficient (%)

F vrijednost

F Value

Između populacija

Among Population

Između stabala unutar populacija

Among Trees within Populations

Između stabla (Rezidualna)

Within Trees (Residual)

Između populacija

Among Populations

Između

stabala unutar populacija

Among Trees

within Populations

DPLDuljina plojke lista (mm) / Leaf blade length (mm)30,831,8537,3549,16240,1***23,6***
DPTDuljina peteljke lista (mm) / Petiole length (mm)11,137,9950,9122,6178,3***20,8***
UNDPUdaljenost najšireg dijela plojke od baze plojke (mm) / Distance of the leaf's widest part from the leaf base (mm)11,613,874,645,6746,6***5,9***
NSDP

Najveća širina desne poluplojke (mm) /

Maximum width of the right half-blade (mm)

14,8226,9858,235,4580,2***13,3***
NSLP

Najveća širina lijeve poluplojke (mm)

Maximum width of the left half-blade (mm)

15,1625,7159,1337,179,9***12,5***
SUDŠirina usječenog dijela lista ispod najveće lijeve širine (mm) / Width of the incised part below the max left width (mm)18,8520,0461,1148,4690,6***9,7***
UD

Ukupna duljina lista (mm) /

Total leaf length (mm)

29,1832,838,0347,08225,3***23,8***
USUkupna širina lista (mm) /Total leaf width (mm)17,9731,7750,2636,13111,7***17,7***
OSD

Odnos širine naspram duljine lista /

Leaf width vs. leaf length ratio

8,330,7260,9821,2750,3***14,3***
OPPOdnos duljine peteljke naspram duljine plojke / Petiole length vs. blade length ratio10,3936,5153,122,1570,8***19,2***
BR

Broj režnjeva sa desne strane (komada) /

Number of lobes on the right half-blade

9,1924,6666,1627,1447,4***10,9***
Prosjek/Average16.1216,1228,4455,4435,66
* p < 0.05; ** p < 0.01; *** p < 0.001.

Rezultati testa homogenosti raspodjela između populacija prikazani su u tablici 5. Rezultati ukazuju na statistički visoko signifikantne razlike između populacija kada su u pitanju dlakavost lista i oblik baze lista (p<0.01).

Tablica 5. Rezultati testa homogenosti raspodjela između populacija za ocjenjivana svojstva

Table 5. Results of the test of homogeneity of distributions among populations for the assessed traits

Svojstvo/TraitTestSig.
Ocjena dlakavosti lista / Evaluation of hairinessX-squared = 2776.1df = 69, p-value < 2.2e-16
Oblik baze lista / Shape of the leaf baseX-squared = 1305.3df = 46, p-value < 2.2e-16

Najveći broj listova nije imao dlakavosti (77,6%), po 1% listova imalo je dlakavost u pazuhu listova i na cijelom listu, a 21,4% listova je imalo dlakavost uz središnji nerv. Velik udio listova sa dlakavošću uz središnji nerv imale su populacije Bužim-Baštra, Ključ, Lašva-Desetnik, Srebrenik, Tjentište-Vrbnica, Zavidovići i Živinice-Litva.

Najveći broj listova imao je oblik baze lista 2 (73,3%), oblik baze lista označen sa 3 imalo je 22% listova, a oblik baze lista označen sa 1 imalo je 4,7% listova.

Korelacije između 11 svojstava lista

Pearsonov koeficijent korelacije korišten je za ispitivanje korelacija između 11 fenotipskih svojstava na srednjim vrijednostima stabla i prikazan na slici 5. Prvih 8 svojstava pokazalo je statistički značajnu pozitivnu korelaciju. Najveću pozitivnu korelaciju međusobno su pokazala svojstva NSDP i US (0,99) i NSLP i US (0,99), svojstva NSDP i NSLP (0,97), NSDP i UD (0,97), DPL i UNDP (0,86), DPT i OPP (0,82) i UNDP i UD (0.8). Najveću vrijednost negativnih korelacija međusobno su pokazala svojstva DPL i OSD (-0.36), UD i OSD (-0.34), UNDP i OSD (-0,31) i DPL i OPP (-0,25).

image3.png

Slika 5. Analiza korelacije između 11 fenotipskih svojstava na razini stabla. Plava boja predstavlja pozitivnu, a narančasta negativnu korelaciju. Što je krug veći i boja tamnija, korelacija je jača (*p<0,05; **p<0,01; ***p<0,001). Fenotipska svojstava označena su skraćenicama prikazanim u tablici 3.

Figure 5. Correlation analysis among 11 phenotypic traits at the tree-level. Blue and orange colors represent positive and negative correlation, respectively. The bigger the circle and the darker the color, the stronger the correlation (*p<0.05; **p<0.01; ***p<0.001). Phenotypic traits are labelled by abbreviations shown in Table 3.

Glavne komponente i klaster analiza za 11 svojstava listova

Analiza glavnih komponenti korištena je za sumiranje varijacija među stablima u 11 morfoloških svojstava listova u neovisne smjerove varijacije (Tablica 6). Svojstvene vrijednosti prve tri glavne komponente bile su veće od 1, a zajedno su činile 88,8% varijacije. Glavni smjer varijacije (PC1, 58,2%) pokazao je negativne pondere za sva svojstva osim za odnos širine naspram duljine lista i odnos duljine peteljke naspram duljine plojke. Druga glavna komponenta (PC2, 17,9%) pokazala je pozitivne pondere za duljinu plojke lista, udaljenost najšireg dijela plojke od baze plojke, širinu usječenog dijela lista ispod najveće širine lijeve poluplojke i broj režnjeva sa desne strane. Treća glavna komponenta (PC3, 12,7%) pozitivne pondere pokazala je sa duljinom plojke, duljinom peteljke, širinom usječenog dijela lista ispod najveće širine lijeve poluplojke, ukupnom duljinom lista, odnosom duljine peteljke naspram duljine plojke i brojem režnjeva s desne strane.

Tablica 6. Vektori glavnih komponenti, svojstvene vrijednosti, stopa doprinosa i kumulativna stopa doprinosa prvih 11 glavnih komponenti na temelju srednjih vrijednosti stabla za 11 svojstava

Table 6. Principal component vectors, eigenvalues, contribution rates and cumulative contribution rates of first 5 principal components based on tree means for the 11 traits

Svojstva/Traits PC1PC2PC3PC4PC5PC6PC7PC8PC9PC10PC11
Duljina plojke lista (mm) / Leaf blade length (mm)-0,3840,0850,1070,1710,0620,195-0,0010,4390,357-0,37-0,554
Duljina peteljke lista (mm) / Petiole length (mm)-0,159-0,580,3280,170-0,045-0,066-0,6190,301-0,081-0,121
Udaljenost najšireg dijela plojke od baze plojke (mm) / Distance of the leaf's widest part from the leaf base (mm)-0,3590,201-0,0280,0810,347-0,834-0,078-0,034-0,02900
Najveća širina desne poluplojke (mm) / Maximum width of the right half-blade (mm)-0,369-0,163-0,194-0,1350,0370,0670,756-0,071-0,1890,335-0,224
Najveća širina lijeve poluplojke (mm) Maximum width of the left half-blade (mm)-0,368-0,128-0,238-0,0640,1370,26-0,628-0,057-0,3610,346-0,231
Širina usječenog dijela lista ispod najveće lijeve širine (mm) / Width of the incised part below the max left width (mm)-0,3280,0980,06-0,189-0,887-0,214-0,101-0,011-0,01900
Ukupna duljina lista (mm) / Total leaf length (mm)-0,381-0,0390,1620,1890,0570,168-0,0140,2760,3850,4060,608
Ukupna širina lista (mm) /Total leaf width (mm)-0,371-0,146-0,218-0,10,0880,1660,054-0,064-0,278-0,6780,453
Odnos širine naspram duljine lista / Leaf width vs. leaf length ratio0,116-0,37-0,589-0,4340,009-0,173-0,0970,1520,50100
Odnos duljine peteljke i duljine plojke / Petiole length vs. blade length ratio0,132-0,6310,2560,091-0,06-0,243-0,0060,557-0,37100
Broj režnjeva s desne strane (komada) / Number of lobes on the right half-blade-0,0750,0680,544-0,7970,2330,051-0,0340,0320,01400
Vlastita vrijednost / Eigenvalue2,5291,4031,1840,9070,5680,270,1130,0490,02500
Stopa doprinosa / Contribution rate0,5820,1790,1270,0750,0290,0070,0010000
Kumulativna stopa doprinosa / Cumulative contribution rate0,5820,760,8880,9630,9920,99911111

Biplot konstruiran pomoću prve dvije glavne komponente prikazan je na slici 6. Na slici se uočava da se razlike između populacija vežu za skupinu morfoloških varijabli lista: UNDP, SUD, DPL, UD, NSLP i NSDP (PCA1) i skupinu OSD, OPP i DPT (PCA2). Najveće razlike u morfološkim svojstvima lista javljaju se između populacija Bihać-Gata i Fojnica sa značajno manjim dimenzijama lista (PCA1). U skupini populacija s većim dimenzijama lista, najveće razlike javljaju se između populacija Bihać-Gata i Kakanj-Begića Luka s najvećim DPT (PCA2).

image4.png

Slika 6. Biplot analize glavne komponente (PC) na temelju srednjih vrijednosti stabla za 11 morfometrijskih svojstava u 24 proučavane populacije Quercus petraea

Figure 6. Biplot of the principal component (PC) analysis based on tree means of 11 morphometric traits in the 24 studied Quercus petraea populations

Na temelju standardiziranih srednjih vrijednosti populacije za 11 morfoloških svojstava, 24 populacije se može podijeliti u dva klastera pomoću UPGMA metode (Slika 7). Prvi klaster se sastoji od populacija Fojnica i Jajce-Komotin, što se može objasniti manjom zemljopisnom udaljenošću između ovih populacija, a drugi klaster od svih ostalih populacija. Drugi klaster se sastoji od populacija koje su prilično nepovezane. Postoje poveznice klastera na nižim razinama koje se mogu objasniti, jer su populacije bliske, kao što su populacije Tarčin, Kreševo i Konjic, zatim populacije Sanski Most i Čelinac, te populacije Zavidovići i Tešanj. Klaster analiza pokazuje velik broj nelogičnih odstupanja, koja se vjerojatno mogu povezati s povijesnim događanjima u populacijama hrasta kitnjaka, kada je tijekom 19. stoljeća zajedno s hrastom lužnjakom intenzivno sječen (Begovic 1978, Memišević 2008). Tim sječama su značajno narušene populacijske strukture hrasta kitnjaka, te danas raspolažemo samo manjim dijelom nekada vrlo bogatog genofonda, jer su glacijalana pribježišta hrasta kitnjaka bila blizu područja koja istražujemo (Ballian i sur. 2007, Slade i sur. 2008).

image5.png

Slika 7. Odnos klastera 24 populacije Quercus petraea na temelju UPGMA metode i 11 morfoloških svojstava listova. Euklidska udaljenost korištena je za definiranje fenotipske udaljenosti između proučavanih populacija (morfološki podaci korištenjem populacijskih srednjih vrijednosti i standardizirani Z-score metodom). Brojevi uzorkovanih stabala svake populacije prikazani su u tablici 1.

Figure 7. Cluster relationship of the 24 Quercus petraea populations based on UPGMA method and the 11 leaf morphological traits. The Euclidean distance was used to define the phenotypic distance between the studied populations (morphological data using population means, standardized by the Z-score method). The sampled tree numbers of each population are shown in Table 1.

Korelacije između morfoloških svojstava listova i geografskih i klimatskih faktora

Rezultati korelacijske analize između mjerenih svojstava listova i geografskih i klimatskih faktora prikazani su u tablici 7. Vrijednosti Pearsonovog koeficijenta korelacije ukazuju na to da odnos duljine plojke i duljine peteljke lista značajno korelira s geografskim i većim brojem klimatskih faktora. Najveći broj analiziranih svojstava listova (osim duljine peteljke, odnosa širine i duljine lista, te broja režnjeva) u korelaciji je s geografskom širinom, te srednjom temperaturom kvartala s najviše padalina i količinom padalina u najtoplijem kvartalu.

Tablica 7. Pearsonov koeficijent korelacije između morfoloških svojstava listova i geografskih i klimatskih faktora

Table 7. Pearson's correlation coefficient between leaf morphological characteristics and geographical and climatic factors

DPLDPTUNDPNSDPNSLPSUDUDUSOSDOPPBR
X-0.3330.392-0.398-0.284-0.280-0.526**-0.225-0.2830.1190.628**0.188
Y 0.650** 0.004 0.712** 0.604** 0.570** 0.838** 0.592** 0.590** -0.238 -0.481* 0.209
BIO1 0.344-0.2310.435*0.3170.2760.438*0.2670.298-0.160-0.480*0.243
BIO2 -0.110-0.2060.0070.0360.0470.007-0.1410.0420.303-0.104-0.139
BIO3 -0.251-0.188-0.137-0.036-0.032-0.083-0.266-0.0340.449*0.018-0.209
BIO4 0.093-0.0500.1910.1620.1500.1670.0750.1570.083-0.1100.164
BIO5 0.195-0.2490.3180.2430.2210.3020.1280.2330.025-0.3820.127
BIO6 0.471*-0.1970.539**0.3970.3210.570**0.3900.360-0.317-0.563**0.059*
BIO7 0.004-0.1930.1140.0930.1030.080-0.0350.0990.177-0.175-0.069
BIO8  0.492* 0.506* 0.465* 0.449* 0.423* 0.545** 0.549** 0.438* -0.220 0.135 0.305
BIO9 0.029-0.1420.022-0.128-0.059-0.158-0.002-0.093-0.216-0.187-0.232
BIO10 0.301-0.2010.3990.2930.2580.3870.2340.277-0.114-0.418*0.240
BIO11 0.411*-0.2630.491*0.3500.3020.484*0.3220.328-0.242-0.567**0.271
BIO12 0.133-0.3750.133-0.025-0.0140.1030.047-0.019-0.264-0.466*-0.148
BIO13 0.129-0.3130.153-0.113-0.115-0.0230.055-0.114-0.425*-0.404-0.035
BIO14 -0.066-0.439*-0.074-0.181-0.173-0.109-0.148-0.178-0.150-0.376-0.176
BIO15 0.0960.3930.1530.0570.039-0.0340.1660.048-0.1230.3100.231
BIO16 0.152-0.3580.165-0.075-0.0730.0490.067-0.074-0.395-0.463*-0.085
BIO17 0.010-0.429*0.009-0.130-0.119-0.046-0.077-0.125-0.208-0.427*-0.200
BIO18  0.559** 0.147 0.538** 0.413* 0.392 0.641** 0.538** 0.404 -0.383 -0.270 0.261
BIO19 -0.092-0.426*-0.101-0.215-0.194-0.170-0.169-0.205-0.148-0.350-0.233
**. Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).
*. Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).

DISKUSIJA - DISCUSSION

Fenotipske varijacije biljaka javljaju se kao rezultat djelovanja gena s jedne i faktora okoliša s druge strane, kroz dugi period evolucije (Miljković i sur. 2019) te se tako može reći da obilje fenotipskih varijacija u izvjesnoj mjeri može odražavati genetsku raznolikost istraživanog materijala (Wang i sur. 2023). Tako je fenotipizacija svojstava jedna od osnovnih metoda za istraživanje i ocjenu raznolikosti genetskih resursa šumskog drveća, a što je ključno za njihovo gospodarenje i očuvanje (Wang i sur. 2023). Nažalost, površina rasprostiranja bosanskohercegovačkih populacija hrasta kitnjaka je kroz povijest značajno reducirana (Begović 1978), kao i sama struktura stabala u populacijama, što se uz neadekvatan sustav gospodarenja odražava i na rezultate ovoga istraživanja.

Veličina i oblik lista također su rezultat interakcije više genetskih i okolišnih faktora (Gonzalez i dr. 2012), te fenotipske varijacije ovih svojstava nose informacije o genetskim i okolišnim varijacijama (Wright i sur. 2005, Niinemets i Sack 2006, Reich i sur. 2007, Niinemets 2015, Guet i sur. 2015). Veličina lista, morfologija, struktura i orijentacija izravno utječu na učinkovitost fotosinteze i imaju važan utjecaj na produktivnost (Marron i Ceulemans 2006), a oblik i veličina lista su adaptivna svojstva povezana sa svojstvima rasta i rani pokazatelj prinosa biomase (Marron i sur. 2007, Gebauer i sur. 2016). Također u istraživanjima koja su provedena na hrastu lužnjaku nađena je pozitivna korelacija između veličine lista i uzrasta kod potomstva (Ballian i Memišević Hodžić 2022) te time svojstva lista dobivaju na značaju.

U ovom istraživanju procjenjivali smo varijacije 13 fenotipskih svojstava listova hrasta kitnjaka iz 24 prirodne populacije u Bosni i Hercegovini. Utvrđena je fenotipska varijacija unutar i između populacija, ali je varijacija između stabala unutar populacije bila veća od varijacije između populacija za sva istraživana svojstva, kao što su za hrast lužnjak u Bosni i Hercegovini utvrdili Ballian i sur. (2010). Koeficijent varijacije svojstava kretao se od 11,9% za odnos širine naspram dužine lista (13% za ukupnu duljinu lista i 13.3% za duljinu plojke lista), do 26,5% za dužinu peteljke lista.

Provedena istraživanja na genetičkoj razini kod hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini (Ballian i sur. 2007, Ballian i Bogunić, 2012, Ballian 2016), potvrđuju postojanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti, kao što smo dobili i u ovom istraživanju. Nažalost ta istraživanja su obuhvatila samo manji broj populacija, te ne mogu ukazati na pravu sliku, za razliku od ovog istraživanja. U ovom istraživanju najveće vrijednosti koeficijenta diferencijacije utvrđen je za svojstva duljine plojke (49.16%), te širina usječenog dijela ispod najveće lijeve širine (48.46%). Prethodne studije hrasta kitnjaka koje su koristile molekularne markere pokazale su da se veći dio genetske varijacije nalazi unutar populacija, a manji dio između populacija (Gömöry i sur. 2001, Bruschi i sur. 2003, Ballian i sur. 2007, Ballian i Bogunić 2012, Ballian 2016, Rebrean i sur. 2023).

Također smo istraživali odnose između svojstava lista iz prirodnih populacija hrasta kitnjaka i geoklimatskih faktora te utjecaje tih faktora na fenotipsku varijaciju svojstava lista. Utvrđena je niska pozitivna korelacija, bez statističke značajnosti na razini povjerenja od 95%, između svojstava lista i analiziranih okolišnih faktora (geografskih i klimatskih varijabli zajedno). Arab i sur. (2021) također su utvrdili visok stupanj plastičnosti listova hrasta kitnjaka na atmosferske i pedosferske uvjete, te sugeriraju da hrast kitnjak ima visok potencijal kako bi se nosio s uvjetima rasta koji se očekuju kao posljedica budućih klimatskih promjena. Ovo tim više, jer ga u Bosni i Hercegovini nalazimo na sušnijim i skeletnijim staništima (Stefanović 1977, Stefanović i sur. 1983), a i dolazi na toplim tlima ofiolitske zone. Bruschi (2010) u rasadničkom testu šest populacija hrasta kitnjaka izloženih sušnom stresu utvrđuje znatnu diferencijaciju u srednjim svojstvima listova za sadnice proučavanih populacija, dok su zadržale nekoliko morfoloških razlika uočenih na terenu. Budući da su ove razlike u morfologiji pronađene u populacijama koje u rasadničkom testu rastu pod istim uvjetima, vjerojatno je da su registrirane razlike posljedica genetskih razlika. Međutim, nađen je visok stupanj fenotipske varijacije sa značajnim interakcijama populacija × način tretmana vodom. Općenito, Bruschi (2010) navodi da podrijetlo hrasta kitnjaka određuje varijacije u fenotipskoj plastičnosti kada se biljke uspoređuju pod različitim vodnim režimima. Naša dobivena varijabilnost pokazala je da je najveći broj svojstava u korelaciji sa srednjom temperaturom kvartala s najviše padalina te količinom padalina u najtoplijem kvartalu.. Tako u klaster analizi imamo povezivanje populacija koje imaju različite količine padalina, ali i razlike u njihovom godišnjem rasporedu. Ovdje se možemo i kritički osvrnuti na korištene podatke, koji nisu uvažavali mikrolokalne prilike u kojima raste hrast kitnjak. Stoga u budućim istraživanjima treba uvažavati i same mikroklimatska svojstva populacija. Primijenjena metoda se pokazala vrlo dobrom u istraživanju morfologije hrasta kitnjaka, te se može primijeniti i na druge vrste, uz dodatno uvažavanje mikroklimatskih svojstava populacija.

ZAKLJUČCI - CONCLUSIONS

Listovi hrasta kitnjaka iz 24 prirodne populacije iz Bosne i Hercegovine značajno su se razlikovali između i unutar populacija, a unutarpopulacijska varijabilnost bila je veća od međupopulacijske. Najviši koeficijent varijacije imalo je svojstvo duljine peteljke lista (26.5%), a najmanji duljina plojke (13.3%).

Najveći broj analiziranih svojstava listova (osim duljine peteljke, odnosa širine i duljine lista, te broja režnjeva) u korelaciji je s geografskom širinom te srednjom temperaturom kvartala s najviše padalina i količinom padalina u najtoplijem kvartalu.

Kako raspolažemo populacijama koje su se kroz povijest intenzivno sjekle, njihova genetska struktura je znatno izmijenjena, te u ovom istraživanju nismo dobili klinalnu varijabilnost koju smo očekivali, kada je riječ o nadmorskim visinama ili pravcu istok - zapad.

Dobivenu varijabilnost trebamo očuvati, jer će populacije hrasta kitnjaka kroz buduće generacije težiti uravnoteženom stanju, uz korekcije genetske strukture prirodnom selekcijom i migracijom.

Zahvala-Acknowledgments

Zahvaljujemo se Ministarstvu obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine za podršku projektu „Istraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Lieblein.) u Bosni i Hercegovini i izrada prijedloga mjera konzervacije“ kroz program financiranja naučno-istraživačkih projekata u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2022. godinu, tokom kojeg smo prikupili potrebne podatke za pisanje ovoga rada. Zahvaljujemo se dr. Adnanu Hodžiću za učešće u aktivnostima projekta (istraživanje lokaliteta, herbariziranje, skladištenje i sušenje sakupljenog materijala te unos podataka), te studentima Nedimu Nogi (bachelor šumarstva), Selmi Huseinović (bachelor šumarstva) i Selmi Vehabović (bachelor hortikulture) za učešće u aktivnostima mjerenja prikupljenih uzoraka hrasta kitnjaka i unos podataka.

* ovaj odlomak nije lektoriran

LITERATURA - REFERENCES

References

1 

Arab, L., Seegmueller, S., Kreuzwieser, J., Eiblmeier, M., Dannenmann, M., Rennenber, H., 2022;Significance of current weather conditions for foliar traits of old-growth sessile oak (Quercus petraea Liebl) trees. Trees. 36:777–791. https://doi.org/10.1007/s00468-021-02249-x

2 

Ballian D., 2016;Genetska struktura populacija hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Lieblein) u Bosni i Hercegovini na temelju analize izoenzimskih biljega. Šumarski list. 34:127–135

3 

Ballian D., Bogunić F. 2012;Genetička struktura sjemenskih sastojina hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Lieblein.) u Federaciji Bosne i Hercegovine. ANU – BiH Posebna izdanja, kniga CXLV-odjeljenje prirodnih nauka, Naučna konferencija “Šume indikator kvaliteta okoliša”. Zbornik radova, knjiga. 19:77–88

4 

Ballian D., Ivanković M., Slade D., 2007;Razdioba populacija hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) u Bosni i Hercegovini pomoću kloroplastne DNK (cpDNK) i njezina primjena u šumarstvu. Glasnik Šumarskog fakulteta u Banja Luci. 7:97–111

5 

Ballian, D., Memišević Hodžić, M. 2022;Varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u bosanskohercegovačkom testu provenijencija: korelacije između svojstava rasta i morfologije lista. Šumarski list. 14612:41–49. https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.4

6 

Ballian, D., Memišević, M., Bogunić, F., Bašić, N., Marković, M., Kajba, D., 2010;Morfološka varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na području Hrvatske i zapadnog Balkana. Šumarski list. 78:371–386

7 

Begović, B., 1978;Razvojni put šumske privrede u Bosni i Hercegovini u periodu austrougarske uprave (1878–1918) sa posebnim osvrtom na eksploataciju šuma i industrijsku preradu drveta. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela, Knjiga LIV, Odjeljenje društvenih nauka,. Knjiga. 31:164–165

8 

Bruschi, P., Grossoni, P., Bussotti, F., 2003;Within- and among-tree variation in leaf morphology of Quercus petraea (Matt.). Liebl. natural populations. Trees. 17:164–17210100700468

9 

Bruschi, P., Vendramin, G.G., Bussotti, F., Grossoni, P., 2003;Morphological and molecular diversity among Italian populations of Quercus petraea (Fagaceae). Ann Bot. 20039170716(6) https://doi.org/ 10.1093/aob/mcg075.

10 

Colin Prentice, I., Helmisaari, H., 1991. Forest Ecology and Management. 42:p. 791991

11 

Ducousso A., Bordacs, S., 2004. EUFORGEN Technical Guidelines for genetic conservation and use for pedunculate and sessile oaks (Quercus robur and Q. petraea). International Plant Genetic Resources Institute,; Rome, Italy,: p. 1–6

12 

Eaton, E., Caudullo, G., Oliveira, S., de Rigo, D., 2016. Quercus robur and Quercus petraea in Europe: distribution, habitat, usage and threats. In: European Atlas of Forest Tree Species.; p. 161–164

13 

Edelaar, P.; Jovani, R., Gomez-Mestre, I., 2017;Should i change or should i go? Phenotypic plasticity and matching habitat choice in the adaptation to environmental heterogeneity. Am. Nat. 2017190:506–520. http://orcid.org/0000-0003-0094-8195

14 

Fortini P., Di Marzio, P., Di Pietro, R., 2015;Differentiation and hybridization of Quercus frainetto, Q. petraea, and Q. pubescens (Fagaceae): insights from macro-morphological leaf traits and molecular data. Plant Syst Evol. 2015301375385: https://doi.org/DOI 10.1007/s00606-014-1080-2.

15 

Franjić, J., 1994a: Morphometric leaf analysis as an indicator of Pedunculate oak (Quercus robur L.) variability in Croatia. Ann. Forest. 19(1):1–32

16 

Franjić, J., 1996a: Multivarijatna analiza svojstava lista posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb. Anali za šumarstvo. 212:23–60

17 

Franjić, J., 1996b: Morfometrijska analiza varijabilnosti lista posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse. 33:153–214

18 

Gebauer, R.; Vanbeveren SP, P.; Volarik, D.; Plichta, R.; Ceulemans, R. Petiole and leaf traits of poplar in relation to parentage and biomass yield. Forest Ecol. Manag. 2016362:1–9. https://doi.org/10.1016/j.foreco.2015.11.036

19 

Gömöry, D., Yakovlev, I., Zhelev, P. Jedináková, J., Paule, L. 2001;"Genetic Differentiation of Oak Populations within the Quercus robur/Quercus petraea Complex in Central and Eastern Europe.". Heredity. 865:2001557–563. https://doi.org/10.1046/j.1365-2540.2001.00874.x

20 

Gömöry, D., Yakovlev, I., Zhelev, P. et al. Genetic differentiation of oak populations within the Quercus robur/Quercus petraea complex in Central and Eastern Europe. Heredity. 86:557–563. 2001https://doi.org/10.1046/j.1365-2540.2001.00874.x

21 

Gonzalez, N.; Vanhaeren, H.; Inze, D. Leaf size control: Complex coordination of cell division and expansion. Trends Plant Sci. 201217:332–340. https://doi.org/10.1016/j.tplants.2012.02.003

22 

Guet, J.; Fabbrini, F.; Fichot, R.; Sabatti, M.; Bastien, C.; Brignolas, F. Genetic variation for leaf morphology, leaf structure and leaf carbon isotope discrimination in European populations of black poplar (Populus nigra L.). Tree Physiol. 201535:850–863. https://doi.org/10.1093/treephys/tpv056

23 

Koutecky, P., 2015;MorphoTools: A set of R functions for morphometric analysis. Plant Syst. Evol. 301:1115–1121. https://link.springer.com/article/10.1007/s00606-014-1153-2

24 

Legendre, P.; Fortin, M.J., 1989;Spatial pattern and ecological analysis. Vegetatio. 198980:107–138. https://link.springer.com/article/10.1007/BF00048036

25 

Li, H.; Wang, R.; Tian, Z.; Xu, J.; Sun, W.; Duan, R.; Fu, H.; Li, Y.; Zhang, Y.; Dong, L. Phenotypic variation and diversity in fruit, leaf, fatty acid, and their relationships to geoclimatic factors in seven natural populations of Malania oleifera Chun et S.K. Lee.: Forests 2022, 13, 1733.https://doi.org/10.3390/f13101733

26 

Li, H.; Wang, R.; Tian, Z.; Xu, J.; Sun, W.; Duan, R.; Fu, H.; Li, Y.; Zhang, Y.; Dong, L., 2022;Phenotypic variation and diversity in fruit, leaf, fatty acid, and their relationships to geoclimatic factors in seven natural populations of Malania oleifera Chun et S.K. Lee. Forests. 13:1733https://www.mdpi.com/1999-4907/13/10/1733

27 

Liu, Z.R.; Gao, C.J.; Li, J.; Miao, Y.C.; Cui, K., 2022;Phenotypic diversity analysis and superior family selection of industrial raw material forest species-Pinus yunnanensis Franch. Forests. 13:618https://doi.org/10.3390/f13040618

28 

Mantel, N., 1967;Detection of disease clustering and a generalized regression approach. Cancer Res. 196727:209

29 

Marron, N., Dillen, S.Y., Ceulemans, R. 2007;Evaluation of leaf traits for indirect selection of high yielding poplar hybrids. Environ. Exp. Bot. 200761:103–116. https://doi.org/10.1016/j.envexpbot.2007.04.002

30 

Marron, N.; Ceulemans, R. 2006;Genetic variation of leaf traits related to productivity in a Populus deltoides × Populus nigra family. Can. J. For. Res. 200636:390–400. https://doi.org/10.1139/x05-245

31 

Matić V., Drinić, P., Stefanović, V., Ćirić, M., Beus, V., Bozalo, G., Golić, S., Hamzić, U., Marković, LJ., Petrović, M., Subotić, M., Talović, N., Travar, J., 1971. Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964-1968.godini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, posebna izdanja. p. 1–639

32 

Memišević, M. 2008;Eksploatacija kao razlog nestanka hrasta lužnjaka (Quercus robur, L.) u periodu od 1878. 1914godine u Bosni i Hercegovini. Naše šume. 12(13):39–40

33 

Miljkovic, D., Stefanovic, M., Orlovic, S., Nedic, M.S., Kesic, L., Stojnic, S. 2019;Wild cherry (Prunus avium (L.) L.) leaf shape and size variations in natural populations at different elevations. Alp. Bot. 2019129:163–174. https://doi.org/10.1007/s00035-019-00227-1

34 

Niinemets, Ü. 2015;Is there a species spectrum within the world-wide leaf economics spectrum? Major variations in leaf functional traits in the Mediterranean sclerophyll Quercus ilex. New Phytol. 2015205:79–96. https://doi.org/10.1111/nph.13001

35 

Niinemets, Ü., Sack, L. 2006. Structural determinants of leaf light-harvesting capacity and photosynthetic potentials.In Progress in Botany. Springer: Berlin/Heidelberg,; Germany,: 200667:p. 385–419. https://doi.org/10.1007/3-540-27998-9_17

36 

Oguchi, R., Onoda, Y., Terashima, I., Tholen, D. 2018. Leaf Anatomy and Function .In The Leaf: A Platform for Performing Photosynthesis. Adams, W.W., III,: Terashima, I., Eds.; , editor. Advances in Photosynthesis and Respiration:. Cham, Switzerland,: 2018p. 97–139

37 

Oksanen, J., Blanchet, F.G., Friendly, M., Kindt, R., Legendre, P., McGlinn, D., Minchin, P.R., O’Hara, R.B., Simpson, G.L., Solymos, P., et al. 2017. Package ‘Vegan’: Community Ecology Package;. Version 2.4-2.Available online:. https://github.com/vegandevs/ vegan

38 

Praciak, A. (editor) , editor. 2013. The CABI encyclopedia of forest trees. (CABI,; Oxfordshire, UK,: 2013

39 

R Core Team. R, 2016. A Language and Environment for Statistical Computing; R Foundation for Statistical Computing:. Vienna, Austria.: Available online:. http://www.R-project.org/

40 

Rebrean, F.A., Fustos, A., Szabo, K., Lisandru, T.-T., Rebrean, M.S., Varga, M.I., Pamfil, D., 2023;Genetic Diversity and Structure of Quercus petraea (Matt.) Liebl. Populations in Central and Northern Romania Revealed by SRAP Markers. Diversity. 202315:1093https://doi.org/10.3390/d15101093

41 

Reich, P.B., Wright, I.J., Lusk, C.H.: 2007;Predicting leaf physiology from simple plant and climate attributes: A global GLOPNET analysis. Ecol. Appl. 200717:1982–1988. https://doi.org/10.1890/06-1803.1

42 

Ren, J., Ji, X., Wang, C., Hu, J., Nervo, G., Li, J. 2020;Variation and Genetic Parameters of Leaf Morphological Traits of Eight Families from Populus simonii × P. nigra. Forests. 202011:1319https://doi.org/10.3390/f11121319

43 

Slade D., Škvorc, Z., Ballian, D., Gračan, J., Papeš, D. 2008;The chloroplast DNA polymorphisms of White Oaks of section Quercus in the Central Balkans. Silvae Genetica. 5745:227–234

44 

Sluis, A., Hake, S. 2015;Organogenesis in plants: Initiation and elaboration of leaves. Trends Genet. 201531:300–306. https://doi.org/10.1016/j.tig.2015.04.004

45 

Stefanović V. 1977;Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije. Zavod za udžbenike Sarajevo. 1–283

46 

Stefanović V., Beus, V., Burlica, Č., Dizdarević, H., Vukorep, I., 1983;Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine,. (Sarajevo,). 1983Šumarski fakultet,. Posebna izdanja br. 17:1–55

47 

Tóth, E. G., Cseke , K., Benke, A., Lados B.B., Tomov, V.T., Zhelev, P., Kámpe, J.D., Borovics, A., Köbölkuti, Z.A., 2023;Key triggers of adaptive genetic variability of sessile oak [Q. petraea (Matt.) Liebl.] from the Balkan refugia: outlier detection and association of SNP loci from ddRAD-seq data. Heredity. 2023131130144:https://doi.org/10.1038/s41437-023-00629-2

48 

Trinajstić, I., 1988;Taksonomska problematika hrasta lužnjaka Quercus robur L. u flori Jugoslavije. Glas. Šum. pokuse. 24:101–116

49 

Wang, C.; Gong, H.; Feng, M.; Tian, C., 2023;Phenotypic Variation in Leaf, Fruit and Seed Traits in Natural Populations of Eucommia ulmoides, a Relict Chinese Endemic Tree. Forests. 202314:462https://doi.org/10.3390/f14030462

50 

Wright, I.J., Reich, P.B., Cornelissen, J.H.C., Falster, D.S., Groom, P.K., Hikosaka, K., Lee, W., Lusk, C.H., Niinemets, Ü., Oleksyn, J. 2005;Modulation of Leaf Economic Traits and Trait Relationships by Climate. Glob. Ecol. Biogeogr. 200514:411–421. https://doi.org/10.1111/j.1466-822x.2005.00172.x


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.