Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5673/sip.62.2.3

Program Rijeka 2020 EPK u funkciji mjerenja socijalne kohezije

Nenad Karajić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 501 Kb

str. 279-309

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Svrha rada jest ponuditi stručnoj i široj zainteresiranoj javnosti opći uvid u konceptualni
model i prve podatke o nekim aspektima socijalne kohezije na primjeru lokalne
zajednice: Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije (PGŽ). U teorijskom smislu rad se
temelji na modifikaciji Radara socijalne kohezije – međunarodne usporedbe socijalne kohezije
njemačke fondacije Bertelsmann Stiftung iz 2013. godine. Riječ je o trima osnovnim područjima
(društvenim odnosima, društvenoj povezanosti i općem dobru) mjerenima kroz devet
dimenzija s ukupno pedeset varijabli. Korištene su i dvije zamjenske dimenzije u konceptualizaciji
i operacionalizaciji pojma: modifikacija skale socijalne kohezije i povjerenja (Sampson,
Radenbush i Earls, 1997.) i skale samoizvještavanja o funkcioniranju u obitelji (Bloom, 1985.).
Analiza se temelji na podacima anketnog istraživanja provedenog 2019. godine tehnikom lice
u lice uz pomoć računala na slučajnim i reprezentativnim uzorcima građana Rijeke i PGŽ-a.
Uzorci su konstruirani kao slučajni stratificirani uzorci građana starijih od 16 godina iz Rijeke
(N = 410) i PGŽ-a (N = 425). Rezultati istraživanja temelje se na deskriptivnoj statistici i obradi
podataka. Sukladno takvom pristupu prepoznat je veći broj osnovnih pokazatelja koji mogu
poticati i osnaživati ili slabiti i priječiti proces socijalne kohezije dimenzionirane kao potencijal
građana za sudjelovanje u zajednici i društvu. Čini se da se povezivanjem svih prikazanih rezultata
u posve općenitu sliku socijalna kohezija na lokalnoj razini uspijeva više zadržati kroz
uzajamne mehanizme solidarnosti, povjerenja i potpore tradicionalnih primarnih (obiteljskih)
i sekundarnih (prijatelji, susjedi, rođaci izvan kućanstva) neformalnih odnosa i veza, dok je
tercijarna sfera (formalne institucije, udruženja i organizirane aktivnosti) manjkava i slabije
zastupljena kao čimbenik socijalne kohezije i integracije među ispitanicima.

Ključne riječi

socijalna kohezija; društveni odnosi; društvena povezanost; opće dobro; program Rijeka 2020 EPK

Hrčak ID:

321570

URI

https://hrcak.srce.hr/321570

Datum izdavanja:

30.9.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *