Acta clinica Croatica, Vol. 63. No. 1, 2024.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2024.63.01.17
Treba li uzeti u obzir dob i tjelesnu masu bolesnika kad se planira elektrofiziološko ispitivanje?
Nikola Krmek
; University of Zagreb, School of Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
*
László Környei
; Gottsegen National Cardiovascular Center, Hungarian Pediatric Heart Center, Budapest, Hungary
Ivana Kralik
; Dubrava University Hospital, Zagreb, Croatia
Diana Delić-Brkljačić
; University of Zagreb, School of Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Milan Milošević
; University of Zagreb, School of Medicine, Andrija Štampar School of Public Health, Zagreb, Croatia
Mirta Rode
; University of Zagreb, School of Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Flóra Kocsis
; Gottsegen National Cardiovascular Center, Hungarian Pediatric Heart Center, Budapest, Hungary
Vjekoslav Radeljić
; University of Zagreb, School of Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
* Dopisni autor.
Sažetak
Primjena zračenja u elektrofiziološkim ispitivanjima značajno se smanjila od uvođenja 3D sustava mapiranja. S obzirom
na to da složeniji postupci češće zahtijevaju uključivanje rendgena moglo bi se očekivati da će u djece zračenje biti češće.
Cilj ovog istraživanja bio je analizirati učestalost primjene rendgenskog zračenja u pedijatrijskoj elektrofiziologiji u odnosu
na dob, tjelesnu masu, indikaciju za postupak i aritmogeni supstrat. U ovo retrospektivno, presječno istraživanje uključeni
su svi elektrofi ziološki postupci u djece u dva centra, Gottsegen Cardiovascular Center, Budimpešta, Mađarska i Sveučilišni
bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska. Obrađeni podaci o bolesnicima uključivali su težinu, dob, spol,
prisutnost strukturne bolesti srca, indikaciju za elektrofiziološku studiju, aritmogeni supstrat i uporabu rendgenskih zraka.
Analizirano je ukupno 914 bolesnika srednje dobi 13,25 godina i srednje mase 53,20 kg. Od svih zahvata 62,04% učinjeno je
bez, a 37,96% s fluoroskopijom. Usporedba skupina prema spolu (p=0,181), dobi (p=0,380) ili masi (p=0,120) nije pokazala
statistički značajnih razlika u učestalosti korištenja rendgena. Lijevostrani akcesorni putevi najčešće su zahtijevali primjenu
rendgena, a najrjeđe su ga zahtijevali nepoznati supstrati te od poznatih supstrata AVNRT (p<0,001). Mlađa ili manja djeca
ne zahtijevaju češće korištenje zračenja tijekom elektrofizioloških postupaka uz 3D mapiranje. Nema razloga za odgodu
postupka na temelju učestalosti zračenja.
Ključne riječi
Elektrofiziologija; Fluoroskopija; 3D mapiranje; Pedijatrija
Hrčak ID:
322483
URI
Datum izdavanja:
1.4.2024.
Posjeta: 46 *