GLASILO FUTURE, Vol. 7 No. 2-3, 2024.
Stručni rad
https://doi.org/10.32779/gf.7.2-3.5
Hrast crnika (Quercus ilex L.) u makiji sjevernodalmatinskih otoka – utjecaj klimatskih i antropogenih čimbenika
Damir Viličić
orcid.org/0000-0002-2394-4755
; Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb, Hrvatska.
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Primarne šume crnike (Quercus ilex L.) u Sredozemlju su nestale. Sječa šume za poljoprivredu i ispašu, drvo za ogrjev i brodogradnju te požari, degradirali su šume hrasta crnike u šikare - makiju. Na sjevernodalmatinskim otocima ljetna suša je jače izražena nego drugdje u Hrvatskoj što usporava prirast makije s crnikom. Antropogeni utjecaji omogućavaju širenje alepskog bora (Pinus halepensis Miller). Pošumljavanje i sadnja crnike može ublažiti visoku temperaturu i suhoću tla i zraka ljeti, povećati biološku raznolikost, oplemeniti vizualni doživljaj krajobraza, unaprijediti kvalitetu života i zdravlje ljudi i spriječiti eroziju plodnog tla. Do organiziranja nacionalne inicijative, sadnja crnike, koja je karakteristična i stabilizirajuća vrsta klimatogene vazdazelene makije može se provoditi privatnom inicijativom uz suhozidove privatnih posjeda. Otok je dobar eksperimentalni laboratorij za provedbu menadžmenta biološke raznolikosti i zaštite od klimatskih promjena. Dobro bi došla komparativna istraživanja rasta crnike uz istočnu obalu Jadrana.
Ključne riječi
crnika, Quercus ilex, otoci, Dalmacija, Hrvatska.
Hrčak ID:
322563
URI
Datum izdavanja:
30.6.2024.
Posjeta: 59 *