Oeconomica Jadertina, Vol. 14 No. 2, 2024.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15291/oec.4518
Učinci prelijevanja kratkotrajnih šokova egzogenih makroekonomskih odrednica na mirovinske fondove: modeliranje na uzorku Hrvatske
Luka Bašić
orcid.org/0009-0008-5198-3218
; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Sažetak
U radu se preispituju učinci prelijevanja šokova egzogenih makroekonomskih varijabli na mirovinski sustav Hrvatske u kratkom roku (vremenski presjek do jedne godine). Primjenjuje se ekonometrijska metodologija temeljena na strukturnom VAR modelu i dekompoziciji varijance (određenje varijacija šokova) kako bi se ustanovila snaga djelovanja kratkotrajnih šokova. Rezultati istraživanja upućuju na heterogenost i asimetričnost djelovanja kratkotrajnih šokova na putanju korisnika te imovinsku vrijednost uplata kod obveznih i dobrovoljnih (otvorenih) mirovinskih fondova Iz toga proizlaze dva ključna zaključka. Prvo, postoji statistička značajnost u korelaciji prelijevanja učinaka šokova uglavnom u većini neovisnih varijabli na ovisne u modelima, s posebnim naglaskom na šokove porasta kamatnih stopa iz okvira restriktivne monetarne politike. Za produbljenje negativnog jaza šoka potreban je određeni vremenski ciklus uglavnom tek od trećeg mjeseca. Na svaki postotni poen šoka dolazi do promjene u deltama u rasponu od -1,2 do + 1,4 p.p. Drugo, ciklus restriktivne monetarne politike iz okvira porasta kamatnih stopa heterogeno i asimetrično odražava utjecaj na strukturu osoba i imovine/uplata kod obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Kod obveznih mirovinskih fondova uglavnom postoji negativan utjecaj samo na imovinu, dok kod dobrovoljnih mirovinskih fondova postoji negativan utjecaj i na putanju korisnika/štediša i na imovinu fondova. Porast kamatnih stopa iz okvira restriktivne monetarne politike dovodi do pada vrijednosti postojećih obveznica u portfeljima fondova zbog inverznog odnosa između kamatnih stopa i cijena obveznica, što u kratkom roku dovodi do pada vrijednosti imovine fondova. U dugom roku isti taj ciklus monetarne politike očekivano bi trebao dovesti do viših prinosa na nove obveznice, stabilizirajući imovinu diversifikacijom portfelja. Obvezni mirovinski fondovi u okviru svojih investicijskih strategija pokazuju manju volatilnost u putanji korisnika, dok su s druge strane osjetljiviji na promjene u vrijednosti imovine. Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi sa svojom fleksibilnijom investicijskom strategijom imaju veću osjetljivost na šok promjene u kamatnim stopama i inflaciji.
Ključne riječi
Hrčak ID:
324319
URI
Datum izdavanja:
1.12.2024.
Posjeta: 0 *