Review article
https://doi.org/10.21857/mzvkpto419
ДОБРОМИРОВОТО ЕВАНГЕЛИЕ ВО ИСТРАЖУВА АТА НА ВАТРОСЛАВ JАГИKHb
Emilija Crvenkovska
Abstract
Vatroslav Jagić u svojim istraživanjima zamjetnu pozornost posvećuje makedonskom
prinosu staroslavenskom/crkvenoslavenskom jeziku upućujući na to da
se u temelju tоgа jezika nalaze makedonski govori iz okolice Soluna. Time, zajedno
sa Vatroslavom Oblakom, utemeljuje makedonsku teoriju o narodnoj osnovici
staroslavenskoga.
Osobitu pozornost u svojim istraživanjima Jagić posvećuje kanonskim tekstovima
evanđelja. Interes za te tekstove nastavlja se u njegovu radu posvećen najstarijemu
ćirilskom crkvenoslavenskom četveroevanđelju koje se nalazi na granici
između glagolјske i ćirilske pismenosti, a to je Dobromirovo evanđelje iz XII. stoljeća.
Jagić ističe makedonske crte rukopisa, utvrđuje njegovo makedonsko podrijetlo
s pomoću pravopisnih, fonoloških, morfoloških i leksičkih posebnosti te bilježi
njegove sličnosti s glagoljskom književnom tradicijom. Utvrdio je vrijeme postanka
rukopisa, dao mu ime prema autoru zapisa popu Dobromiru, a istaknuo je i
specifičnosti koje ga povezuju s makedonskim jezičnim područjem.
Dobromirovo evanđelje kasnije postaje predmetom istraživanja istaknutih imena
u slavistici. U radu se sažimaju osnovni zaključci Jagićeve studije, uspoređuju
se s najnovijim istraživanjima toga rukopisa koja dopunjuju njegove zaključke, kao
i s nekim stavovima kasnijih istraživača koji se razlikuju od Jagićevih. Dobromirovo
evanđelje nudi bogat materijal crkvenoslavenskoga jezika, osobito preko obilja
leksičkih oblika, a ukazuje i na međujezične kontakte.
Keywords
Vatroslav Jagić; makedonska teorija; makedonska škola; Dobromirovo evanđelje; jezične posebnosti.
Hrčak ID:
326017
URI
Publication date:
31.12.2024.
Visits: 971 *