Review article

https://doi.org/10.46458/27121097.2024.30.52

INFLACIJSKA DINAMIKA NA PROSTORU BIVŠE JUGOSLAVIJE U PANDEMIJSKOM I POSTPANDEMIJSKOM RAZDOBLJU

Željko Bogdan ; Faculty of Economics & Business, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Lucija Rogić Dumančić orcid.org/0000-0002-7963-4166 ; Faculty of Economics & Business, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Tomislav Sekur orcid.org/0000-0003-4237-9111 ; Faculty of Economics & Business, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Abstract

Tijekom 2021., a posebno 2022. g., prekinuto je razdoblje niske inflacije u velikom dijelu razvijenog svijeta. U ovom članku istražuju se godišnje stope inflacije za zemlje koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije u vremenu između 2019. i 2024. g. Iako su tijekom XX. st. bile dio jednog jedinstvenog političkog prostora, te zemlje karakteriziraju razvojne raznolikosti pa se među njima razlikuje udio izdataka za hranu i bezalkoholna pića u prosječnoj potrošačkoj košarici. Razlike u ovim zemljama se ogledaju i u veličini potrošne inflacije, ali i u doprinosima koji joj pridonose. Svakako u važne generatore inflacije treba spomenuti cijene hrane i bezalkoholnih pića, troškove stanovanja i troškove prijevoza (primarno cijene goriva i maziva). U analiziranom razdoblju najveći kumulativan porast cijena zabilježen je u Srbiji (u prosjeku za 42%), a najmanji u Sloveniji (23.7%) i Bosni i Hercegovini (24.9%). Sve su zemlje zabilježile natprosječan rast cijena u segmentu hrane i bezalkoholnih pića ali je najmanji kumulativni rast zabilježen u Sloveniji (u prosjeku za 33.6%) a najveći u Srbiji (u prosjeku za 58.7%). U segmentu troškova stanovanja najmanji kumulativni rast bilježi Hrvatska (u prosjeku 21.6%), a najveći Srbija (u prosjeku 58.8%). Kod prijevoza najveći kumulativni rast cijena bilježe Srbija (u prosjeku 23.9%) i Hrvatska (u prosjeku 22.6%), a najmanji Crna Gora (u prosjeku 12.1%) i Sjeverna Makedonija (u prosjeku oko 12.6%). Važan pozitivan doprinos inflaciji imale su cijene hrane i bezalkoholnih pića te troškovi stanovanja. Najveća razina inflacije je u svim ekonomijama bila 2022. g., ali se njeno smanjenje (sa izuzetkom Srbije) počinje naslućivati već tijekom 2023. g. Unatoč značajnom smanjenju prosječne godišnje stope inflacije u 2024. g., u analiziranim zemljama (osim u Sloveniji i na Kosovu ), ona je još uvijek veća u odnosu na prosjek EU.

Keywords

cijene; doprinos inflaciji; jugoistočna Europa;

Hrčak ID:

327768

URI

https://hrcak.srce.hr/327768

Publication date:

30.12.2024.

Article data in other languages: english

Visits: 1.171 *