Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17794/rgn.2025.1.1
SREDIŠNJI SUMATRANSKI BAZEN: PRVI SEDIMENTNI BAZEN ZA RAZVOJ GEOTERMALNE ENERGIJE U INDONEZIJI?
Luhut Pardamean Siringoringo
orcid.org/0000-0002-0834-4495
; Department of Geological Engineering, Faculty of Industrial Technology, Institut Teknologi Sumatera, Lampung Selatan 35365, Lampung, Indonesia
*
Zakaria Situmeang
; Department of Geological Engineering, Faculty of Industrial Technology, Institut Teknologi Sumatera, Lampung Selatan 35365, Lampung, Indonesia
Novita Meka
; Department of Geological Engineering, Faculty of Industrial Technology, Institut Teknologi Sumatera, Lampung Selatan 35365, Lampung, Indonesia
* Dopisni autor.
Sažetak
Indonezija se snažno oslanja na vulkanski luk kao područje za istraživanje i eksploataciju geotermalne energije. Nekoliko elektrana na geotermalnu energiju (GPP) poput Sibayaka (Sjeverna Sumatra), Sarulle (Sjeverna Sumatra), Salaka (Zapadna Java) i Kamojanga (Zapadna Java) koristi se energijom unutar regije vulkanskoga luka iz kvartara. Međutim, uz Središnji sumatranski bazen (CSB) koji pokazuje snažan protok topline, izgradnja elektrana sukobljava se s društvenoekonomskim i ekološkim pitanjima. Stoga se u ovome istraživanje ne temelju geotermalnih podataka iz 326 naftnih bušotina u CSB-u analiziraju geotermalne i geološke značajke te prilike za razvoj energije. Rezultati su pokazali da izdanci stijena u CSB-u imaju nisku do vrlo visoku toplinsku provodljivost (od 1,7 do preko 2,1 W/m°C), kao i vrlo visoke vrijednosti geotermalnoga gradijenta (od 30 do preko 120 °C/km) i protok topline koji se kreće od 70 do >150 m/Wm2. Kao rezultat toga, CSB je postao poznat širom svijeta kao sedimentni bazen s neuobičajeno snažnim protokom topline. Taj povišeni protok topline u CSB-u potječe od uspinjanja astenosfere, potaknut procesima poput povratka ploče i razdvajanja tijekom tercijara. Ti procesi doveli su do vrlo tanke debljine kore od 27 km u CSB-u, zajedno s formiranjem normalnih rasjeda. Komparativna analiza s drugim bazenima diljem svijeta istaknula je golem potencijal za geotermalnu eksploataciju unutar CSB-a. Očekuje se da će ovo istraživanje preusmjeriti fokus prihvata geotermalne energije prema CSB-u kako bi se minimizirali društveni i ekološki učinci dok se istovremeno teži nultim emisijama do 2060. godine.
Ključne riječi
geotermalna energija; Središnji sumatranski bazen; protok topline; stražnji lučni bazen; geotermalni gradijent
Hrčak ID:
327994
URI
Datum izdavanja:
11.2.2025.
Posjeta: 945 *