Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.54070/hljk.31.1.5
Povreda svetih slika i huljenje u vrsarskoj pravnoj zbirci
Ivan Milotić
orcid.org/0000-0002-6766-8609
; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
*
Ivana Jaramaz Reskušić
; Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet, Zagreb, Hrvatska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Premda je huljenje ili blasfemija najbolje poznato iz partikularnih pravnih režima srednjovjekovne i novovjekovne kršćanske Europe, kao pravni institut izvorno je oblikovano u Justinijanovu pravu, a njegova je primjena bila je uvjetovana ispunjenjem precizno određenih pretpostavaka. To je institut evanđeoske i kanonske provenijencije, a u Justinijanovu je pravu izrastao u svjetovni i javnopravni, delictum publicum. Kao dio opće pravne tradicije u srednjemu je vijeku posvuda prihvaćen u partikularnim statutarnim režimima. U ovome članku analizira se huljenje u Vrsarskoj grofoviji, kao omalenu ozemlju koje je stoljećima neprekidno bilo pod vlašću porečkoga biskupa i imalo status crkvene grofovije. Osim huljenja kao općeg crimen, koji se sastoji u verbalnoj pogrdi božanskih i svetačkih osoba, grofovijski je pravni poredak regulirao posebno i realni (opredmećeni) oblik – povredu svetih slika, koja se u statutarnim uređenjima inače pojavljuje iznimno rijetko. Upravo je povreda svetih slika regulirana statutarnim pravilima Vrsarske grofovije predmet analize izložene u ovome članku, a pritom se propituje kontekst njezina uređenja baš u crkvenoj grofoviji te se određuje pravna narav kao delictum speciale u odnosu prema huljenju.
Ključne riječi
Hrčak ID:
328278
URI
Datum izdavanja:
28.11.2024.
Posjeta: 829 *