Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.57140/mj.55.1.1

Kliničke karakteristike i utjecaj antikoagulantnih lijekova na intrakranijalna krvarenja

Dean Girotto ; KBC Rijeka, Klinika za neurokirurgiju
Aldin Huremović ; Opća bolnica Pula, Odjel za neurologiju, Pula, Hrvatska
Eva Labinac ; Opća bolnica Pula, Odjel za neurologiju, Pula, Hrvatska
Alen Šarić ; Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet Rijeka, Rijeka, Hrvatska

Sažetak

Cilj: Istražiti klinička, radiološka i laboratorijska obilježja, te razlike u njima kod bolesnika s
intrakranijalnim krvarenjima koji su prethodno uzimali antikoagulantne i antitrombocitne lijekove, u
odnosu na one koji nisu. Ispitanici i metode: Prikupili smo podatke bolesnika s intrakranijalnim
krvarenjima (IKK) hospitaliziranih u OB Pula, u razdoblju od 01. siječnja 2020. do 01. siječnja 2023.
godine. Proveli smo analizu podataka koji su uključivali dob, spol, komorbiditete, vrstu IKK, simptome
kod prijma, Glagow Coma Score pri prijmu i otpustu, laboratorijske nalaze, metode i ishod liječenja.
Rezultati: Rezultati našeg istraživanja pokazuju kako su u retrogradnom, trogodišnjem praćenju bolesnika
sa spontanim intrakranijalnim krvarenjima hospitalizirani odrasli bolesnici i jedno dijete. Jedna trećina
bolesnika je prethodno uzimala anitkoagulantne i antitrombocitne lijekove. Odnos između broja muškaraca
i žena u skupinama nije se značajno razlikovao. Prosječna dob iznosi 70 godina, dok su bolesnici koji nisu
uzimali antikoagulantne i antitrobocitne lijekove bili mlađi. Jedna polovina uzorka imala je barem jedan
komorbiditet, a tri četvrtine bolesnika (77,2%) bolovalo je od arterijske hipertenzije koja je najvažniji
čimbenik rizika za nastanak IKK. Obje skupine bolesnika razvile su umjeren poremećaj svijesti, a
intracerebralno krvarenje je bilo najčešći tip IKK. Samo jedna petina bolesnika podvrgnuta je kirurškom
tretmanu. Čimbenici koji su bili povezani s antikoagulantnom terapijom su arterijska hipertenzija, atrijska
fibrilacija, aneurizmatski SAH i subduralni hematom. Prosječan broj dana hospitalizacije iznosio je 13,72
dana, a smrtnost tijekom hospitalizacije 41,4%. Zaključak: Utvrđeno je da ne postoje klinički značajne
razlike između bolesnika. Također, utvrđeno je kako su bolesnici koji su prethodno koristili antikoagulantne
i antitrombocitne lijekove imali veću incidenciju subduralnih hematoma i izoliranog intraventrikularnog
krvarenja u odnosu na kontrolnu skupinu bez terapije. Smrtnost kod bolesnika na antikoagulatnoj terapiji
iznosila je 48,9%, dok je smrtnost kod nekoaguliranih bolesnika iznosila 37,1%, čime se naglašava važnost
ranog prepoznavanja bolesnika na antikoagulantnoj terapiji.

Ključne riječi

antikoagulantni lijekovi; Glasgow Coma Scale; intrakranijalno krvarenje; subduralni hematom

Hrčak ID:

329284

URI

https://hrcak.srce.hr/329284

Datum izdavanja:

19.3.2025.

Posjeta: 27 *