Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5559/di.34.1.06
Prostorni aspekt odgode rađanja u Hrvatskoj: je li depopulacija ruralnih područja ograničavajući faktor nacionalne stope fertiliteta?
Tomislav Belić
orcid.org/0000-0002-1002-4490
; Sveučilišni odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Hrvatska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Svrha rada jest istražiti urbano-ruralne razlike u visini
fertiliteta i vremenu rađanja u Hrvatskoj te istražiti prostorno
širenje odgode rađanja. Upotrijebljeni su podaci 556
jedinica lokalne samouprave u tri vremenske točke (2001.,
2011. i 2021. godine). Jedinice su klasificirane u gradove,
manje gradove i predgrađa te ruralna područja. Za širi
kontekst uzeti su podaci na razini županija i europskih
država. Analiza se oslanja na deskriptivnu statistiku,
prostornu statistiku i geovizualizacije. Za praćenje vremena i
odgode rađanja na lokalnoj razini upotrijebljen je poseban
metodološki okvir koji se oslanja na omjer specifičnih stopa
fertiliteta starije i mlađe dobi. Od 2001. do 2011. godine
urbano-ruralne razlike u visini fertiliteta smanjile su se
zahvaljujući rađanjima u urbanim područjima u kasnijoj
dobi. Od 2011. do 2021. godine porastom kasnijih rađanja
u ruralnim područjima razlike su se opet povećale.
Zagrebačka regija, gradovi, Sjeverno primorje i velik dio
Dalmacije predvodnici su kasnijih rađanja. Urbano-ruralne
razlike u kohortnoj stopi fertiliteta veće su nego u periodskoj
stopi fertiliteta. Daljnje smanjenje udjela ruralnoga
stanovništva moglo bi dugoročno negativno utjecati na
razinu nacionalnoga fertiliteta.
Ključne riječi
fertilitet; gradovi; ruralna područja; odgoda rađanja; Hrvatska
Hrčak ID:
329854
URI
Datum izdavanja:
5.4.2025.
Posjeta: 701 *