Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17794/rgn.2025.2.4
NOVE SPOZNAJE O STRUKTURNOME MODELU JUŽNE SUMATRE U INDONEZIJI DOBIVENE KORIŠTENJEM GRAVIMETRIJSKIH I MAGNETOMETRIJSKIH PODATAKA: IMPLIKACIJE ZA GEOTERMALNE RESURSE
Irfan Prasetyo
orcid.org/0009-0001-2372-8470
; Faculty of Mining and Petroleum Engineering, Bandung Institute of Technology, Indonesia
*
Wawan Gunawan Abdul Kadir
; Faculty of Mining and Petroleum Engineering, Bandung Institute of Technology, Indonesia
Dadi Abdurrahman
; Faculty of Mining and Petroleum Engineering, Bandung Institute of Technology, Indonesia
Darharta Dahrin
; Faculty of Mining and Petroleum Engineering, Bandung Institute of Technology, Indonesia; Faculty of Industrial Technology, ITERA, Indonesia
Khalil Ibrahim
orcid.org/0000-0002-7108-5457
; Faculty of Mining and Petroleum Engineering, Bandung Institute of Technology, Indonesia
Andri Kurniawan
; Faculty of Engineering, Lampung University, Indonesia
* Dopisni autor.
Sažetak
Otok Sumatra nastao je složenim tektonskim procesima koji su rezultirali nizom geoloških resursa, uključujući i geotermalni potencijal. Rasjedi, posebice Veliki sumatranski rasjed (GSF), povezani su s geotermalnim pojavama na površini. Cilj ovoga istraživanja bio je napraviti temeljitu procjenu geotermalnoga potencijala u južnoj Sumatri korištenjem kombinacije magnetnih i gravimetrijskih podataka. Rezultati upućuju na to da su izvor topline na Sumatri intruzivne vulkanske stijene gustoće 2,8 g/cm³ i vrijednosti susceptibiliteta od 0,007, koje se rasprostiru od zapada prema jugu u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Ove stijene dio su formacije Kikim (Tpok) nastale iz ostataka magme planine Bukit Besar, Bukit Lumut i Bukit Balai, na dubini većoj od 7 km. Rezervoarska zona u središtu tijela vjerojatno je uzrokovana pukotinskom zonom rasjeda Sumatra ili sedimentnim stijenama koje se sastoje od formacija Hulusimpang i Gumai gustoće 2,6 g/cm³ i vrijednosti susceptibiliteta od 0,075 na dubini od 1000 do 1500 m. Toplinski tok kreće se od 55,1 do 79 mW/m², a geotermalni gradijent kreće se u rasponu između 21,1 i 31,6 °C/km. Drugo je otkriće veliki geotermalni gradijent opažen ispod vulkanskih kompleksa uključujući područje planina Bukit Barisan. Rasjedna zona s pružanjem sjeverozapad-jugoistok i paralelna s GSF-om upućuje na to da ovaj rasjed kontrolira geotermalni sustav na Sumatri, pružajući nove uvide u mehanizam kontrole geotermalnoga sustava. Integracija gravimetrijskih i magnetometrijskih podataka upućuje na nove odnose između tektonskih struktura u GSF zoni i do sada neistraženoga geotermalnog potencijala.
Ključne riječi
gravimetrija; magnetometrija; geotermalni; Veliki sumatranski rasjed
Hrčak ID:
330747
URI
Datum izdavanja:
6.5.2025.
Posjeta: 23 *