Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.11567/met.2025.3
Izvorište konfliktne dimenzije hrvatskosrpskih odnosa
Saša Mrduljaš
orcid.org/0000-0002-1946-2243
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split, Split, Hrvatska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Do osmanskih prodora postojala je relativno jasna prostorna granica koja je odvajala
one narodne mase koje će se tijekom 19. i 20. vijeka oblikovati u hrvatsku i srpsku
naciju. Pritom je svaka od njih stoljećima živjela vlastitim političkim i kulturnim životom
kao i pod utjecajima različitih, uz ostalo vjerskih, katoličkih odnosno pravoslavnih
centara. Osmanski su prodori uzrokovali golema demografska pustošenja ponajprije
središnjih hrvatskih zemalja koje Osmanlije nakon zauzeća, sa svrhom revitalizacije,
uglavnom naseljavaju pravoslavnim – srpskim življem. Do polovine 18. vijeka okončavaju
se i protuosmanski oslobodilački ratovi te s njima povezani migracijski procesi.
Tada se napokon etablira etnička slika na tlu današnje Hrvatske i BiH koja će ostati
aktualnom do najnovijeg vremena. Njezina glavna značajka je u izrazitom prostornom
isprepletanju katoličke-hrvatske, pravoslavne-srpske te tijekom osmanske vlasti,
posredstvom islamizacije formirane muslimanske-bošnjačke zajednice. Samo teritorijalno
isprepletanje, u vremenu u kojem se odvilo te stoljećima iza toga nije produciralo
uočljivija protuslovlja između katoličke-hrvatske i pravoslavne-srpske populacije.
Moglo bi se reći upravo suprotno, da su za tih stoljeća ispisane i najbolje stranice u
sferi hrvatsko-srpskih odnosa, posebice u vojno-krajiškom kontekstu. No, »ulaskom«
u 19. vijek, u razdoblje formiranja nacija, njihovih ideja i programa prostorna će isprepletenost
rezultirati i teritorijalnim »preklapanjem« hrvatskih i srpskih državotvornih
ambicija. Iz takvog je suodnosa nužno morala proizići konfliktna dimenzija hrvatskosrpskih
odnosa. Ponajprije zbog izloženosti inozemnim pritiscima te stoga što su se
narodne mase još uvijek u znatnoj mjeri nalazile izvan političkih procesa, konfliktna
dimenzija zadugo ne stječe odlučujuću ulogu. Štoviše, nerijetko gubi svoj značaj pred
pokušajima ostvarenja hrvatsko-srpske političke suradnje, ponajprije u okvirima ideje
jugoslavizma. Raspadom Austro-Ugarske te nastankom jugoslavenske države, Hrvati
i Srbi, zajedno s »ostalima« napokon će ostati »sami sa sobom« čime će se otvoriti prostor
snažnom očitovanju dubokog političkog rascjepa koji među njima postoji.
Ključne riječi
Hrvati; Srbi; Osmansko Carstvo; hrvatsko-srpski odnosi; konflikt.
Hrčak ID:
331741
URI
Datum izdavanja:
4.6.2025.
Posjeta: 0 *