Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.2478/aiht-2025-76-3954

Radno vrijeme neizravno djeluje na simptome anksioznosti putem spavanja i stresa u stomatologa, liječnika i psihoterapeuta

Patricia Tomac orcid.org/0000-0002-3536-853X ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Iva Japundžić Rapić ; Bagatin Clinic, Zagreb, Croatia
Liborija Lugović-Mihić orcid.org/0000-0001-7494-5742 ; University of Zagreb School of Dental Medicine, Zagreb, Croatia 4 Sestre Milosrdnice University Hospital Centre, Department of Dermatovenereology, Zagreb, Croatia
Jelena Macan ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Adrijana Košćec Bjelajac orcid.org/0000-0003-0547-0047 ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia

Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između radnog vremena i simptoma anksioznosti kod visokoobrazovanih stručnjaka pomagačkih profesija, s obzirom na neizravne učinke radnog vremena kroz trajanje spavanja, percipirani stres i kvalitetu spavanja. Analizirali smo rezultate 172 stručnjaka pomagačkih profesija (stomatolozi, liječnici i psihoterapeuti; 57 % žena, 25 – 63 godine) koji su sudjelovali u širem projektu ispitivanja utjecaja radnih uvjeta i konstitucijskih čimbenika na nastanak ekcema šaka. Sudionici su odgovarali na skup upitnika, uključujući Cohenovu ljestvicu percipiranog stresa, Zungovu ljestvicu za samoprocjenu anksioznosti i skup standardnih pitanja o sociodemografskim karakteristikama, radnom vremenu, spavanju i karakteristikama posla. Također su bili podvrgnuti kliničkom pregledu kože na rukama i zapešćima. Sudionici su izjavili da tjedno rade između 19 i 90 sati, a njih 25,1 % radilo je više od 50 sati tjedno. Evaluirali smo nekoliko modela analize puta kako bismo ispitali izravne i neizravne učinke radnog vremena na simptome anksioznosti putem spavanja i stresa. Očekivano, radno vrijeme nije izravno predviđalo anksioznost. Konačni model „radno vrijeme → trajanje spavanja radnim danima → percipirani stres → simptomi anksioznosti“ pokazao je izvrsno podudaranje s podatcima [χ2(14)=10,345; P>0,05; CFI=1,000; RMSEA 90 % CI (0,000; 0,054); P>0,05; SRMR=0,028]. Naši rezultati pokazuju da je odnos između dugog radnog vremena i anksioznosti kod visokoobrazovanih stručnjaka pomagačkih profesija neizravan skraćivanjem trajanja glavnog spavanja, za koje je poznato da povećava emocionalnu reaktivnost na svakodnevne stresore. Dugo radno vrijeme visokoobrazovanih stručnjaka pomagačkih profesija stoga može predstavljati rizik za njihovo vlastito zdravlje i sigurnost te za zdravlje i sigurnost primatelja njihovih usluga.

Ključne riječi

analiza puta; Cohenova ljestvica percipiranog stresa; kvaliteta spavanja; pomagačka zanimanja; radno vrijeme; trajanje spavanja; zdravstveni radnici; Zungova ljestvica za samoprocjenu anksioznosti

Hrčak ID:

332319

URI

https://hrcak.srce.hr/332319

Datum izdavanja:

17.6.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 691 *