Editorial
Treba li se čuditi većem izvozu drva nego namještaja iz Hrvatske?
Uredništvo HŠD
*
* Corresponding author.
Abstract
Krajem svibnja ove godine u Večernjem listu objavljen je članak o analizi dr. sc. Gorana Buturca s Ekonomskog instituta Zagreb „Izbor Hrvatske: izvoz drva ili proizvodnja namještaja?” Prema analizi u posljednjih 20 godina izvoz drva se udvostručio i danas je 3,3 puta viši od izvoza namještaja. Između ostaloga, navodi se poražavajuća slika hrvatske drvne industrije i njene konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu.
Hrvatsko šumarsko društvo „umorilo se” opetovano pišući u uvodnicima o (ne)učinkovitom korištenju državnih resursa i bez velikih analiza. Dugi niz godina kroz ove uvodnike iskazivao se stav struke i Hrvatskoga šumarskog društva vezano za netržišno raspolaganje državnim dobrom u obliku drvnih sortimenata s uvriježenim terminom „RASPODJELA SIROVINE”, što nije bilo poznato ni u vremenu planske privrede do 1991. godine. Počevši od bliže prošlosti navodimo neke od uvodnika Šumarskog lista u kojima smo se potpuno ili djelomično bavili zadanom temom, što je lako provjerljivo s nekoliko klikova u digitalnoj arhivi časopisa https://www.sumari.hr/sumlist/rijecurednika.asp. Krenimo redom: 3-4/2024 Što Hrvatsko šumarsko društvo očekuje od budućih nositelja vlasti?, 7-8/2021 Tko je kriv za loše poslovanje drvoprerađivača?, 1-2/2020 Da li baš sve treba platiti šuma?, 1-2/2019 Da li je kriva struka ili sustav?, 11-12/2018 Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka?, 5-6/2018 Kako dalje s ovom rubrikom?, 3-4/2018 Šumarski propisi i politika, 1-2/2018 Vrijedi li Zakon o šumama za sve vlasnike šuma?, 11-12/2017 Šumarska struka i odnos s javnošću, 9-10/2016 Vrednovanje šuma u klimatskoj politici i kaskadna uporaba šuma, 1-2/2016 Problem tvorbe konzistentne šumarske i drvoprerađivačke politike u Hrvatskoj, 9-10/2015 Jesmo li iz povijesti nešto naučili?, 3-4/2013 Kuda nas je dovelo stranačko kadroviranje i netržišno gospodarenje?, 5-6/2012 Odnos šumarstva i prerade drva, 5-6/2011 Strategija (strategije) razvoja i 7-8/2010 Da li i kako koristimo biomasu kao energent? Da rezimiramo, u proteklih 15 godina 16 puta pisali smo o istoj temi, dakle u prosjeku jednom godišnje.
Citirat ćemo sami sebe dijelom uvodnika Šumarska struka i odnos s javnošću iz Šumarskog lista broj 11-12/2017, što je sukus stava o tržišnom gospodarenju šumama i učinkovitom korištenju državnih resursa:
Ponajprije zagovaramo načelo tržišnog gospodarenja šumama kod prodaje šumskih proizvoda, što znači nadmetanje za kupnju drvne sirovine, a ne dobava po ugovorima/raspodjeli s cijenama puno nižima od onih, ne samo u EU, nego i u bližem okruženju. Upozoravali smo da tako niske cijene, posebice najvrjednijih drvnih sortimenata omogućuju rasipanje nacionalnog bogatstva i dobru zaradu već u primarnoj obradi drva, čime se ne potiče proizvodnja visoko finaliziranih proizvoda, koji osim uz ekonomično korištenje sirovine, osiguravaju veliku zaposlenost i to stručnih radnika i inženjera. Pravim finalistima tržišne cijene sirovine nikada nisu predstavljale problem. Čitajući u novinama – tekst objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, u kojemu se hvali preradu drva kao važnu sastavnicu BDP-a i izvoza koji raste, osim namještaja, upitajmo se zašto ne raste samo izvoz namještaja. Odgovor je vrlo jednostavan – mi smo izvoznici drvne sirovine uglavnom najniže obrade, a time i radnih mjesta u korist inozemnih kupaca. Još kada tome dodamo da smo im uz tu sirovinu osigurali FSC certifikat, kompletirali smo svoje rasipništvo.
Podsjetit ćemo još i na ovo: drvo kao osnovna sirovina u visoko finaliziranom proizvodu sudjeluje s oko 14 % do maksimalno 20 % vrijednosti proizvoda, što znači da cijena drva nije odlučujući čimbenik u troškovima proizvodnje. A ponavljamo i ovo: Komparirajući prodajne cijene glavnih drvnih sortimenata s tržištima u okruženju (Austrija, Italija, Mađarska, BiH i Srbija) s onima po kojima Hrvatske šume d.o.o. prodaju drvne sortimente našim drvoprerađivačima, dolazimo do brojke od oko 500 mil. kuna (66 mil. eura) godišnje, kojim Država već potiče drvoprerađivače. Bez obzira na to, većinu medijskog prostora u dužem vremenskom razdoblju zaokuplja CIJENA drvnih sortimenata i način njene RASPODJELE.
Nakon svega navedenog ne treba se čuditi većem izvozu drva nego namještaja iz Hrvatske.
Uredništvo
Keywords
Hrčak ID:
332357
URI
Publication date:
30.6.2025.
Visits: 969 *