Original scientific paper

https://doi.org/10.57140/mj.55.2.5

Provode li zdravstveni djelatnici preporuke koje propisuju bolesnicima?

Marijana Knežević Praveček orcid.org/0000-0002-8727-7357 ; Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod, Slavonski Brod, Hrvatska; Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu, Osijek, Hrvatska
Anamarija Lukačević orcid.org/0009-0007-7691-4676 ; Opća bolnica Nova Gradiška, Nova Gradiška, Hrvatska
Blaženka Kljaić Bukvić orcid.org/0000-0001-9189-2427 ; Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod, Slavonski Brod, Hrvatska; Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu, Osijek, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Josip Samardžić ; Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod, Slavonski Brod, Hrvatska; Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu, Osijek, Hrvatska

Abstract

Kardiovaskularne bolesti (KVB) glavni su uzrok preuranjene smrtnosti i rastućih troškova zdravstvene
skrbi. Opterećenje KVB koje se može pripisati promjenjivim čimbenicima rizika nastavlja rasti na globalnoj
razini. Cilj nam je bio istražiti prisutnost čimbenika rizika za nastanak KVB među zdravstvenim
djelatnicima, njihovu učestalost i povezanost sociodemografskih čimbenika rizika za nastanak KVB.
Ispitanici i metode: Tijekom siječnja i veljače 2023. provedeno je presječno istraživanje u koje su
uključena 224 zdravstvena radnika. Kao instrument istraživanja korišteni su anonimni anketni upitnici:
sociodemografski upitnik, upitnik za procjenu životnoga stila (eng. Simple Lifestyle Indicator
Questionnaire, SLIQ) i upitnik o prakticiranju i pridržavanju mediteranskog načina prehrane (eng.
Prevention with mediterranean diet, PREDIMED). Razlike u kontinuiranim varijablama s obzirom na dvije
nezavisne skupine testirane su Mann Whitney U testom, a između tri i više skupina Kruskal Wallisovim
testom. Povezanost je ocijenjena Spearmanovim koeficijentom korelacije Rho. Razina značajnosti
postavljena je na Alpha (α) = 0,05.
Rezultati: Nepravilne prehrambene navike iskazane nepridržavanjem uputa mediteranske prehrane, te
prekomjerna tjelesna težina i pušenje, najviše su negativno zastupljeni čimbenici rizika za razvoj
kardiovaskularnih bolesti. Prisutna je niska zastupljenost bolesti srca i krvnih žila među zdravstvenim
djelatnicima. Prema ukupnom broju bodova u SLIQ, ispitivana skupina zdravstvenih djelatnika procjenjuje
srednje zdrave životne navike, a prema ukupnom broju bodova u PREDIMED upitniku, nisko je
pridržavanje mediteranske prehrane. Nema statistički značajne razlike s obzirom na spol u procjeni životnih
navika i u pridržavanju mediteranske prehrane. Mlađi liječnici imaju zdravije životne navike, a među njima
je i statistički značajno umjereno pridržavanje preporuka mediteranske prehrane u odnosu na sve ostale
ispitanike.
Zaključak: Provedenim istraživanjem uočeno je da zdravstveni djelatnici imaju umjeren rizik od razvoja
kardiovaskularnih bolesti. Obzirom na umjereno pridržavanje zdravih stilova života i prehrambenih
preporuka, ključno je razvijati i provoditi programe usmjerene na promicanje zdravijeg ponašanja
zdravstvenih djelatnika.

Keywords

kardiovaskularne bolesti; mediteranska prehrana; rizični čimbenici; životne navike

Hrčak ID:

332553

URI

https://hrcak.srce.hr/332553

Publication date:

20.6.2025.

Visits: 740 *