Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5513/JCEA01/26.2.4539
Rasprostranjenost i štetnost Orobanche cumana Wallr. u korovnim zajednicama suncokreta na području sjeveroistočne Hrvatske
Slavica ANTUNOVIĆ
orcid.org/0000-0001-8857-5308
; University of Slavonski Brod, Biotechnical Department, Trg I. Brlić Mažuranić 2, 35000 Slavonski Brod, Croatia
*
Sanda RAŠIĆ
orcid.org/0000-0002-5965-9788
; J. J. Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences, Department of Plant Medicine, V. Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Pavo LUCIĆ
; J. J. Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences, Department of Plant Medicine, V. Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Domagoj ZIMMER
; J. J. Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical sciences, Department of agricultural techniques and renewable resources, V. Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Marin LUKAČEVIĆ
orcid.org/0000-0003-2250-7729
; PhD student, J. J. Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences, Department of Plant Medicine, V. Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Matej KUNČEVIĆ
; Former graduate student, J. J. Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical sciences, V. Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Edita ŠTEFANIĆ
; University of Nebraska Lincoln, Department of Agronomy and Horticulture, NE 68583-0708, USA
* Dopisni autor.
Sažetak
Orobanche cumana Wallr. je parazitska cvjetnica rasprostranjena u mnogim područjima uzgoja suncokreta gdje pričinjava značajne gubitke u prinosu. Na području sjeveroistočne Hrvatske provedena su istraživanja tijekom srpnja i kolovoza 2017., 2019. i 2021. godine s ciljem utvrđivanja jačine parazitiranja volovoda, korovne zajednice u suncokretu gdje je volovod prisutan, te strategije suzbiljanja korova koje su na tim poljima koristili farmeri. Premda su utvrđene razlike u morfometrijskim obilježjima volovoda na području Baranje, Srijema i Slavonije, ono što zabrinjava je uočeni trend porasta intenziteta štete na cijelom istraživanom području. Korovna zajednica u kojoj je koegzistirao volovod sastojala se od 31 vrste, gdje su dominirali kasnoproljetni širokolisni korovi (58%), a zatim kasnoproljetni uskolini korovi (16%). Najzastupljenija je bila Ambrosia artemisiifolia, te zatim Chenopodium album, Xanthium strumarium, Setaria viridis, Cynodon dactylon, Sorghum halepense, Convolvulus arvensis i Orobanche cumana. Nije utvrđena fitocenološka povezanost između volovoda i korovne zajednice u suncokretu. CCA modelom objašnjeno je 82,81% varijance, a prve dvije osi čine 55,92% ukupne varijance florističkog sastava. Najznačajniji indikatori bili su herbicidi i odabir hibrida suncokreta, dok su predusjevi, sklop suncokreta i intenzitet napada volovoda sudjelovali sa znatno manje varijance u modelu.
Ključne riječi
parazitski korov korijena; intenzitet napada; morfometrijska obilježja; uljarica
Hrčak ID:
332715
URI
Datum izdavanja:
29.6.2025.
Posjeta: 755 *