Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.18047/poljo.31.1.2

Različiti sustavi obrade tla i njihov utjecaj na formiranje prinosa usjeva i posliježetvene ostatke

Robert Benković orcid.org/0000-0001-6116-8470 ; Sveučilište u Slavonskom Brodu, Biotehnički odjel (BIODpt), 35000 Slavonski Brod, Hrvatska *
Krunoslav Mirosavljević orcid.org/0000-0001-5639-7367 ; Sveučilište u Slavonskom Brodu, Biotehnički odjel (BIODpt), 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
Mirjana Brmež ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, Hrvatska
Daniel Etongo ; Sveučilište Sejšeli, P.O. Box 1348, Anse Royale, Mahé, Sejšeli
Domagoj Zimmer ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, Hrvatska
Danijel Jug ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, Hrvatska
Irena Jug orcid.org/0000-0001-6957-4801 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, Hrvatska
Luka Šumanovac orcid.org/0000-0002-8241-2951 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, Hrvatska
Teuta Benković-Lačić orcid.org/0000-0002-0849-8611 ; Sveučilište u Slavonskom Brodu, Biotehnički odjel (BIODpt), 35000 Slavonski Brod, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Sustav obrade tla ekološki je prihvatljiva poljoprivredna metoda koja može poboljšati zdravlje tla i povećati prinose usjeva dapače i u nepovoljnim klimatskim uvjetima. Međutim, te će se prednosti vjerojatno razlikovati ovisno o primijenjenoj poljoprivrednoj praksi, obradi tla i vrstama usjeva, što ovo istraživanje nastoji obraditi. Tijekom ovoga trogodišnjeg istraživanja plodored je bio sljedeći: soja (Glycine max L.), kukuruz (Zea mays L.) i ozima pšenica (Triticum aestivum L.). Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi učinke različitih pristupa obrade tla (konvencionalna obrada [CT], tanjuranje [DH], rahljenje [CH] i podrivanje [SS]) na posliježetvene ostatke i prinos usjeva kao pokazatelje. Primijenjeni sustavi obrade tla rezultirali su statistički značajnim razlikama u nekim komponentama prinosa. Najveći prinosi, najviši žetveni indeks i najviši biološki prinos u uzgoju soje i kukuruza postignuti su sustavima obrade SS i CH, a zatim DH i CT obradom. Konzervacijski (CH i SS), reducirani (DH) i konvencionalni (CT) sustavi obrade tla rezultirali su statistički značajnim razlikama u količini ostataka nakon žetve, koji ostaju na površini tla.

Ključne riječi

reducirana obrada tla; konzervacijska obrada tla; prinos žitarica; ostatci nakon žetve

Hrčak ID:

333119

URI

https://hrcak.srce.hr/333119

Datum izdavanja:

23.6.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 880 *