Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.29162/jez.2025.2

Konstruiranje otpora: Diskursno-povijesna analiza publikacije Sollen wir Magyaren werden? (1833)

Kristian Novak ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu *

* Dopisni autor.


Puni tekst: engleski pdf 419 Kb

str. 27-49

preuzimanja: 346

citiraj


Sažetak

U ovom radu prikazana je analiza publikacije Sollen wir Magyaren werden? (Trebamo li postati Mađari?) iz 1833. godine, polemike protiv politike mađarizacije u Ugarskoj u prvoj polovici 19. stoljeća. Cilj je istraživanja analizirati kako se u tekstu konstruira protudiskurs koji oponira argumentima prisilne asimilacije nemađarskih populacija, pritom zagovarajući jezičnu i kulturnu raznolikost unutar Habsburške Monarhije. U analizi je primijenjen diskursno-povijesni pristup (DHA), metoda unutar kritičke analize diskursa, kako bi se istražile argumentativne strategije, retorički postupci i povijesne reference u tekstu. Taj teorijski okvir naglašava međuodnos diskursa, moći i identiteta, smještajući tekst u širi društveno-politički kontekst otpora mađarskom nacionalizmu. Metodologija uključuje detaljnu analizu povijesnog konteksta, žanra i strukture teksta, s fokusom na njegov persuazivni i argumentativni stil te uporabu simbola, metafora i intertekstualnosti, npr. povijesnih, književnih i filozofskih referenci. Rezultati pokazuju da se u Sollen wir Magyaren werden? dekonstruira dominantni diskurs mađarizacije i istovremeno zagovaraju prava nemađarskih zajednica u Kraljevini Ugarskoj. Legitimitet mađarizacije dovodi se u pitanje otkrivanjem njezinih ideoloških nedostataka i štetnih posljedica te se naglašava multietničko nasljeđe Ugarske. Argumentacija se temelji na pretpostavci da su jezična i kulturna raznolikost ključne za nacionalno jedinstvo i napredak te se u tekstu upozorava na negativne učinke prisilnih asimilacijskih politika na identitete nemađarskih zajednica. Studija zaključuje da analizirani tekst ostaje relevantan kao podsjetnik na opasnosti prisilne asimilacije i važnost zaštite prava manjina te ukazuje na mogućnosti za daljnja istraživanja šire interdiskursne mreže tekstova i diskursa koji proizlaze iz društveno-političkog konteksta srednje Europe 19. stoljeća.

Ključne riječi

mađarizacija; diskursno-povijesna analiza (DHA); protudiskurs; kulturni pluralizam

Hrčak ID:

333325

URI

https://hrcak.srce.hr/333325

Datum izdavanja:

7.7.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 831 *