Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2024.63.03-04.34

Desetogodišnji ishodi nakon akutnog STEMI-a liječenog primarnom PCI – uloga akutnih biomarkera i drugih parametara u predviđanju kliničke težine i prognoze

Marko Mornar Jelavić orcid id orcid.org/0000-0002-9135-1820 ; Affidea Croatia, Sveti Rok Polyclinic, Zagreb, Croatia; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia *
Zdravko Babić ; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Coronary Care Unit, Division of Cardiology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Dorijan Babić ; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Diana Balenović ; Department of Cardiology, Dr. Ivo Pedišić General Hospital, Sisak, Croatia
Ronald Lipovšćak ; Department of Cardiology, Karlovac General Hospital, Karlovac, Croatia
Hrvoje Pintarić ; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Aviva Polyclinic, Zagreb, Croatia; Traumatology Department, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia

* Dopisni autor.


Puni tekst: engleski pdf 301 Kb

str. 733-743

preuzimanja: 249

citiraj


Sažetak

Ova rijetka prospektivna studija istraživala je 10-godišnje ishode akutnog infarkta miokarda sa ST-elevacijom (STEMI)
liječenog primarnom perkutanom koronarnom intervencijom (PCI) i procjenjivala je ulogu akutnih biomarkera i drugih
parametara u predviđanju kliničke težine i prognoze. Uključeno je bilo ukupno 250 bolesnika koje smo analizirali prema
njihovim bazičnim (čimbenici kardiovaskularnog rizika), laboratorijskim (maksimalni CK/TnT, akutni upalni (leukociti
(LKC), hs-CRP) i jetreni biomarkeri (AST/LDH), brzina glomerularne filtracije (eGFR)) i parametrima kliničke težine
(trajanje hospitalizacije, bolničke komplikacije, parametri koronarne angiografije i ehokardiografije (LVEF)). Nakon otpusta
229 bolesnika praćeno je tijekom 10 godina (2011.-2022.) i grupirano prema glavnim neželjenim kardiovaskularnim
događajima (MACE). U akutnoj fazi LKC, hs-CRP, LDH i AST pozitivno su korelirali s maksimalnim CK/cTnT, ukupnim
bolničkim komplikacijama, a negativno s LVEF. Dodatno, LKC su pozitivno korelirali s kardiogenim šokom i promjerom
stenta, hs-CRP sa srčanim zastojem i trajanjem hospitalizacije, a LDH s promjerom stenta (p<0,05). Ukupne bolničke
komplikacije povećavaju rizik od bolničke smrtnosti, broj značajno stenoziranih koronarnih arterija, rizik od zatajenja srca,
dok je trajanje hospitalizacije bilo u negativnoj korelaciji s LVEF (p<0,05). Tijekom 10-godišnjeg praćenja LDH i parametri
kliničke težine (stenoza LAD i ACx, višežilna koronarna bolest, proksimalna koronarna stenoza, Gensinijev zbroj, ukupne
bolničke komplikacije) povećavaju, dok ostali (normalni eGFR i LVEF) smanjuju rizik od ukupnih MACE (p<0,05).
Zaključno, akutni biomarkeri imaju ulogu u predviđanju kliničke težine, ali se ne mogu rabiti za predviđanje dugoročne
prognoze (osim LDH). Ukupne bolničke komplikacije, teža koronarna bolest, sistolička disfunkcija i lošija funkcija bubrega
mogu dovesti do lošijih bolničkih i dugoročnih ishoda.

Ključne riječi

Akutni STEMI; Primarna perkutana koronarna intervencija; Dugoročna prognoza; Upala; Biomarkeri

Hrčak ID:

333336

URI

https://hrcak.srce.hr/333336

Datum izdavanja:

31.12.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 735 *