Izvorni znanstveni članak

OSOBINE RASTA HIBRIDNIH SVINJA PREDVIĐENE POMOĆU ASIMETRIČNE S-KRIVULJE

Goran Kušec orcid.org/0000-0002-2900-4019 ; Poljoprivredni fakutet Sveučilišta J.J.Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Gordana Kralik ; Poljoprivredni fakutet Sveučilišta J.J.Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Rudolf Scitovski ; Odjel za matematiku, Sveučilišta J.J.Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Dragutin Vincek ; Varaždinska županija, Varaždin, Hrvatska
Ulrich Baulain ; Institute for farm Animal Genetics Mariensee, Fridrich-Loeffler-Institute (FLI), Neustadt, Germany

Sažetak

Istraživanja prikazana u ovome radu izvršena su na 24 hibridne svinje raspodijeljene prema genotipu (NN i Nn) i sustavu hranidbe (intenzivna i restriktivna). Te su svinje ispitivane u posljednjem od četiri ponavljanja u istraživanjima koje su proveli Kušec i sur. (2005). Podaci o volumenu mišićnoga i masnoga tkiva dobiveni su primjenom magnetno-rezonantne tomografije (MRT). Za opisivanje rasta i za procjenu živih masa; mišićnoga i masnoga tkiva korištena su četiri modela; koje su ustanovili Kušec i sur. (2007.) primjenom asimetrične S-funkcije. Dobivene S-krivulje nisu previše odstupale od podataka prikupljenim u ovom istraživanju; ali je uočeno da se nepreciznost modela pojačava s dobi životinja. U dobi od 124 dana; procijenjene vrijednosti žive mase; mišićnoga i masnoga tkiva bile su blizu vrijednostima izmjerenim u skupini intenzivno hranjenih svinja; u skupini restriktivne hranidbe žive su mase i volumeni mišića bili podcijenjeni; dok je volumen masnoga tkiva bio precijenjen. U trenutku posljednjega MRT mjerenja (dob od 154 dana); živa masa i mišićno tkivo bili su precijenjeni u intenzivno hranjenih svinja; a podcijenjeni u skupini restriktivne hranidbe. Volumen masnog tkiva bio je procijenjen sa zadovoljavajućom točnošću u svih istraživanih skupina svinja. Za daljnja predviđanja koristila su se dva pristupa. U prvome pristupu predviđale su se individualne žive mase u dobi od 124 dana; a prognozirane vrijednosti bile su u rasponu od tjedan dana; osim u 4 slučaja; što se može smatrati prilično točnim. Općenito; prosječna pogreška u prognozi bila je četiri dana u svim skupinama; osim u skupini restriktivno hranjenih svinja; nositelja MHS-gena (Nn); u kojih je pogreška prognoze iznosila 6 dana u prosjeku. U dobi od 154 dana; predviđanja su bila ponešto slabija; u 7 svinja (od ukupnoga broja) pogreška u prognozi iznosila je više od tjedan dana. Točnost prognoze bila je slabija u intenzivno hranjenih svinja (prosječna pogreška ~6 dana); dok je u restriktivnoj skupini prosječna pogreška za NN i Nn genotipove iznosila ~4; odnosno ~5 dana. Na kraju; primjenjujući drugi pristup; izračunalo se vrijeme koje bi skupina svinja trebala za porast do 100 kg. Najbliže predviđanje postiglo se u skupini intenzivno hranjenih MHS-homozigotno negativnih svinja (4 dana); dok je u ostalim skupinama odstupanje bilo 6 dana od dobi; pri kojoj je zaista dostignuta živa masa od 100 kg. Zaključeno je da se asimetrična S-funkcija može poslužiti u praksi za planiranje tova ili za donošenje neke druge važne odluke; na primjer u selekciji na svojstva rasta.

Ključne riječi

svinje; rast; nelinearni modeli; prognoza

Hrčak ID:

31249

URI

https://hrcak.srce.hr/31249

Datum izdavanja:

18.12.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.615 *