Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.25234/dosd/38877
PRIJEDLOG UREDBE O RODITELJSTVU I NJEZIN POTENCIJALNI UTJECAJ NA OBITELJSKO PRAVO REPUBLIKE HRVATSKE
Ines Medić
orcid.org/0000-0003-4881-6298
; Pravni fakultet, Sveučilište u Splitu, Domovinskog rata 8, 21 000 Split, Hrvatska
Nikolina Tomaš
orcid.org/0009-0001-1271-3126
; Pravni fakultet, Sveučilište u Splitu, Domovinskog rata 8, 21 000 Split, Hrvatska
Sažetak
Zasnivanje prirodnog odnosa između roditelja i djeteta temelji se na prirodnoj činjenici djetetova rođenja, dok se pravni odnos između djeteta i roditelja zasniva na različitim pravnim osnovama, kao što je brak, registrirano partnerstvo, posvojenje i slično. Drugim riječima, roditeljstvo je najčešće vezano za određene obiteljske formacije iako, naravno, ima i iznimki. Povijesno gledano, tradicionalna obiteljska struktura (heteroseksualni bračni par i njihova djeca) smatrani su jedinom prihvatljivom obiteljskom formacijom, a time i jedinom formacijom koju bi pravo moralo priznavati i štititi. U odnosu na roditeljstvo, ta se zaštita ogleda u pripisivanju roditeljstva onim osobama koje se pretpostavljaju genetskim roditeljima djeteta, pa pravna zaštita roditeljstva (u najvećem broju slučajeva) koincidira sa zaštitom roditeljstva presumiranih roditelja (žene i njezina supruga). Međutim, s vremenom su se razvili i drugi oblici obiteljskih formacija (tzv. alternativne obitelji), poput izvanbračne zajednice, obitelji s posvojenom djecom, LGBTIQ+ obitelji, obitelji s djecom dobivenom uz pomoć zamjenskog majčinstva, višeroditeljskih obitelji (tzv. multi-parenting families) itd. Pravna regulacija takvih obitelji, a time i roditeljstva djece rođene u takvim obiteljima znatno se razlikuje od države do države, čak i unutar same Europske unije. Kako je pravno roditeljstvo jedan od elemenata građanskog statusa koji je ključan za identitet osobe i ostvarivanje brojnih prava djeteta, a diskrepancija u nacionalnoj regulativi u prekograničnim slučajevima često vodi k nepriznavanju roditeljskog statusa i time „gubitka“ prava djeteta, Europska komisija u prosincu 2022. godine predstavila je Prijedlog Uredbe o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju odluka i prihvaćanju javnih isprava u pitanjima roditeljstva i o uspostavi europske potvrde o roditeljstvu. Cilj je ovog članka predstaviti navedeni Prijedlog Uredbe, kritički se osvrnuti na predložena rješenja i potencijalne reperkusije Prijedloga na hrvatsko obiteljsko pravo.
Ključne riječi
prekogranično roditeljstvo; Prijedlog Uredbe EU-a; međunarodna nadležnost; mjerodavno pravo; priznanje i ovrha; Europska potvrda o roditeljstvu
Hrčak ID:
343996
URI
Datum izdavanja:
30.12.2025.
Posjeta: 614 *