Šumarski list, Vol. 130 No. 5-6, 2006.
Prethodno priopćenje
Struktura i razvoj 161 godinu stare smrekove kulture
Tomislav Dubravac
orcid.org/0000-0003-3133-8322
; Šumarski institut Jastrebarsko
Vlado Krejči
; Zagreb
Boris Vrbek
; Šumarski institut Jastrebarsko
Sažetak
Na trajnoj pokusnoj plohi osnovanoj 1956. godine u 113-godišnjoj kulturi smreke na području Šumarije “Delnice”, G. j. “Delnice”, predjel “Velika Rebar–Sović laz”, praćen je razvoj strukture te obnove sastojine tijekom pet sukcesivnih izmjera (1956, 1957, 1962, 1994. i 2004). Ploha graniči s prirodnom šumom bukve i jele (Omphalodo-Fagetum Marinček et al. 1992) na dolomitu. Neposredna blizina te sastojine odrazila se na povratak bukve, javora, jele i ostalih vrsta drveća i grmlja na svoje prvotno stanište koje je čovjek pretvorio u sjenokošu – laz te prije 161. godinu u kulturu smreke.
Na temelju dosadašnjih izmjera razvidno je kako se sastojina sastoji od tri dijela. Dominantni sloj čine posađena stabla smreke, čija je distribucija broja stabala zvonolika s postupnim pomicanjem distribucije u desno, koja postaje razvučenija i spljoštenija. Drugi dio sastojine, podstojni sloj, čini prirodnim putem urasla bukva s pokojim gorskim javorom s izrazito padajućom distribucijom broja stabala. Prirodno urasla jela čini potisnuti dio sastojine, obzirom na male dimenzije i zastupljenost s padajućom distribucijom broja stabala.
Izmjera mladog naraštaja ukazuje kako se brojno stanje pomlatka jele u deset godina (1994–2004) povećalo skoro 100 % (sa 4700 na 8950 jedinki po ha), ali niti jedna nije svojom visinom prerasla 30 cm. Brojno stanje mladika bukve je nedostatno (1250 jedinki 1994. godine, a 2004. godine 950 jedinki po ha), a kvaliteta izrazito loša. Javor se u razvojnom stadiju pomlatka i mladika javio obilnije, ali zbog prevelike zastrtosti tla krošnjama smreke i bukve od 88 % te obgrizanja divljači ne osigurava kvalitetnu obnovu.
Kultura smreke razvila se na matičnoj podlozi dolomita te na tri glavna tipa tla. Luvisoli se javljaju pretežno u vrtačama (zastupljenost 20 %), dok se rendzine (zastupljenost 30 %) i smeđa tla na dolomitu (zastupljenost 50 %) nalaze na strmijim stranama te na hrptovima. Dobiveni rezultati kemijskih i fizikalnih analiza upućuju kako su tla iz prirodne jelovo-bukove sastojine i livade bogatija hranjivima i humusom od tla iz smrekove kulture.
Buduća istraživanja treba usmjeriti u dva usporedna smjera i to praćenjem prirodnog tijeka razvoja smrekove kulture te praćenjem uspjeha obnove primjenom kombiniranih metoda odnove na malim površinama (grupe ili skupine) i razvoju ovih sastojina u pravcu bukovo-jelovih sastojina.
Ključne riječi
bukva; jela; mladi naraštaj; pedološke analize; prirodna obnova; smreka; struktura sastojine; zastrtost
Hrčak ID:
31377
URI
Datum izdavanja:
30.6.2006.
Posjeta: 1.826 *