Arti musices, Vol. 39 No. 2, 2008.
Izvorni znanstveni članak
Citraštvo u Zagrebu od 1860-ih do 1918. godine: na temelju ostavštine Milana Stahuljaka, pohranjene u Arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda
Ana Boltužić
orcid.org/0000-0002-3835-7932
; Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća citra se ubrajala među najpopularnija kućna glazbala u Zagrebu. Budući da je hrvatska prijestolnica u to vrijeme bila dio Austro-Ugarske monarhije, bio je to evidentan utjecaj austrijske kulture na domaću sredinu. Na temelju ostavštine Milana Stahuljaka pohranjene u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda te uz pomoć svih dostupnih izvora, članak pokušava osvijetliti tu zaboravljenu glazbenu povijest te upoznati muzikološku i širu javnost s citrašima djelatnima u to vrijeme, kontekstom njihovih nastupa, glazbenom podukom citre i citraškim muzikalijama. Zagrebačka citraška scena zaživjela je zahvaljujući kulturnom utjecaju Beča, ali se zbog istog naposljetku i ugasila. Naime, domaći su podučavatelji u svome radu koristili austrijske citraške priručnike, u Zagrebu su redovito gostovali austrijski umjetnici, a bečki stručni (citraški) časopisi objavljivali su životopise domaćih citraša i pratili glazbeni (citraški) život Zagreba. Uz aranžmane skladbi hrvatskih autora, citraškim repertoarom dominirala su djela austrijskih i njemačkih skladatelja. Austrijski tiskari izdavali su skladbe domaćih citraša, a i I. Agramer Zither Klub (Prvi zagrebački citraški klub) osnovan je po uzoru na bečki. Osim toga, domaći citraši usavršavali su se u austrijskoj prijestolnici i često ju posjećivali. Raspadom Monarhije 1918. godine velik broj citrašaamatera, mahom naturaliziranih Austrijanaca i Nijemaca, vraća se u svoju matičnu domovinu, a amaterski se glazbeni krugovi, u skladu s novim ustavno-pravnim poretkom, počinju sve više priklanjati tamburici koja je sve do danas ostala jednim od središnjih simbola hrvatske narodne (i nacionalne) glazbe.
Ključne riječi
citra; Zagreb; druga polovica 19. stoljeća; početak 20. stoljeća; ostavština; Milan Stahuljak
Hrčak ID:
31430
URI
Datum izdavanja:
20.12.2008.
Posjeta: 3.630 *