Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.32701/dp.27.1.4

Pojava znanstvene metode unutar paradigme kršćanstva

Luka Popov orcid.org/0009-0006-6257-2276 ; Zagreb, Croatia *

* Dopisni autor.

Sažetak

Moderna znanost počiva na skupu temeljnih pretpostavki koje same po sebi
nisu empirijski dokazive, ali su nužne za znanstveni pothvat. Među njima su
postojanje i spoznatljivost univerzalnih zakona prirode, univerzalnost logike,
temeljna pouzdanost ljudskih osjetila te matematička razumljivost i strukturno
jedinstvo temeljnih prirodnih zakona. Povijesna analiza pokazuje da su ove
pretpostavke svoju najsustavniju i najkoherentniju artikulaciju postigle unutar
srednjovjekovnoga i ranonovovjekovnoga latinskog kršćanstva. U radu se tvrdi
da je kršćanski nauk o stvaranju — osobito pojmovi razumnoga Stvoritelja koji
upravlja svijetom putem sekundarnih uzroka, imago Dei, utjelovljenja te božanske
jednostavnosti — pružio metafizički i epistemološki okvir koji je znanstvenu
metodu učinio ne samo mogućom nego i intelektualno uvjerljivom. Ne poričući
pritom značajna znanstvena postignuća drugih civilizacija, ova se teza iznosi
kao kvalificirani filozofsko–povijesni prijedlog te se smješta u širu historiografsku
raspravu o odnosu kršćanstva i nastanka moderne znanosti.

Ključne riječi

filozofija znanosti, znanstvena revolucija, kršćanska metafizika, zakoni prirode, racionalnost, imago Dei, utjelovljenje, božanska jednostavnost

Hrčak ID:

345814

URI

https://hrcak.srce.hr/345814

Datum izdavanja:

26.3.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 233 *