Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/doi.org/10.47960/2637-2495.2025.33.51

PRAVNI STATUS ŽENA U PATRIJARHALNIM KUĆNIM ZADRUGAMA NA BALKANU I U PODUNAVLJU (UGARSKOJ I HRVATSKOJ)

László Heka ; Pravnoi fakultet u Szegedu, Mađarska, Institut za poredbeno pravo i pravnu teoriju


Full text: croatian pdf 271 Kb

page 51-75

downloads: 90

cite

Full text: english pdf 61 Kb

page 75-75

downloads: 61

cite


Abstract

Iako naizgled položaj žena u balkanskim zemljama i u Kraljevini Ugarskoj nema zajedničkih točaka, u stvarnosti je međusobni utjecaj itekako vidljiv. Kada je 1844. usvojen Srpski građanski zakonik, njegova autora, novosadskog odvjetnika i senatora Jovana Hadžića kritizirali su zbog toga, što je u velikoj mjeri preuzeo odredbe iz Austrijskog građanskog zakonika, iz pravnog sustava koji se bitno razlikovao od pravnih i društvenih odnosa i tradicije u Srbiji toga vremena. Ipak taj je zakon ostao na snazi do 1945.,
kada ga je ukinuo novi režim u socijalističkoj Jugoslaviji. Značajan dio zamjerki odnosio se na diskriminatorne odredbe koje se tiču žena, a koje su bile oprečne zakonskim normama u Habsburškoj Monarhiji. Posebno je nepovoljan bio pravni položaj udatih žena u Srbiji. Na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji dugo je bio na snazi zakonik običajnog prava nazvan Kanun Leke Dukađinija (Kanuni i Lekë Dukagjinit), koji je ženama davao još manje prava. U Bosni i Hercegovini su vjerski pravni sustavi (katolički, pravoslavni, šerijatski) regulirali obiteljske i imovinskopravne odnose. Za sve balkanske zemlje bio je karakterističan patrijarhat, zajedničko vlasništvo nad imovinom, obrana od neprijateljskih ugroza i solidarnost. Te tradicionalne vrijednosti su sa sobom u Kraljevinu Ugarsku donijeli oni južni Slaveni koji su pobjegli sa svojih ognjišta. Premda su u novoj domovini bili lojalni građani koji su poštovali zakone, ipak su unutar svojih zajednica očuvali raniji način života u zadruzi, po kojoj su bili prepoznatljivi u Hrvatskoj i Slavonije te Ugarskoj. U ovom radu analiziramo zakonima i običajima propisana prava i obveze žena i pokušavamo odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri su njihove norme utjecale na sveukupni pravni položaj žena u balkanskim zemljama, odnosno u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji te Kraljevini Ugarskoj.

Keywords

Srpski građanski zakonik iz 1844. godine, Kanuni i Lekë Dukagjinit (KLD), Dalmatini-Bunjevci u Podunavlju, prava i obveze žena, zadruga

Hrčak ID:

346411

URI

https://hrcak.srce.hr/346411

Publication date:

30.10.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 335 *