Pregledni rad
https://doi.org/10.25234/dosd/39852
U „ČEKAONICI“ REFORME: URAVNOTEŽIVANJE AUTONOMIJE I ZAŠTITE U OBITELJSKOM PRAVU SJEVERNE MAKEDONIJE S FOKUSOM NA PRESUDE USTAVNOG SUDA U VEZI S PRAVOM DJETETA DA ZNA SVOJE PODRIJETLO
Elena Ignovska
orcid.org/0000-0002-7118-7664
; Pravni fakultet “Justinijan Prvi” Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju, Bulevar Goce Delčev 9b, 1 000 Skopje, Sjeverna Makedonija
Sažetak
Makedonski Obiteljski zakon, donesen 1992. godine nakon stjecanja neovisnosti, nastojao je uspostaviti nacionalni identitet, istodobno zadržavajući elemente jugoslavenske pravne tradicije. Unatoč brojnim izmjenama kojima se željelo prilagoditi društvenim i obiteljskim promjenama, reforme su bile parcijalne, zbog čega je cjelokupan okvir zastario u svojoj biti, strukturi i koherentnosti. Komisija već gotovo 15 godina radi na izradi novog građanskog zakona, uključujući i obiteljski zakon. Inicijative nevladinih organizacija i građana bavile su se pojedinim pitanjima, poput priznavanja prava posvojene djece da saznaju svoje podrijetlo ili uvođenja zajedničke roditeljske skrbi nakon razvoda. Vlada je suočena s nekoliko nepovoljnih presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetima koji se odnose na skrbništvo nad djecom i izvršenje odluka nakon razvoda ili razdvajanja, pravo posvojenih osoba na poštovanje privatnog života te prava transrodnih osoba na pravno priznanje. Unatoč tome, sveobuhvatna reforma i dalje ostaje „u čekaonici“. U iščekivanju zakonodavne reforme, u radu se analiziraju ključna pitanja makedonskog obiteljskog prava. Razmotrena su prava djeteta kroz Konvenciju UN-a o pravima djeteta, prava ranjivih odraslih osoba kroz Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom te šira zaštita privatnog i obiteljskog života kroz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pri tome, analizira se i odluka Ustavnog suda Sjeverne Makedonije koja se odnosi na važno pravo djeteta – pravo da zna svoje podrijetlo – te se procjenjuje hoće li budući građanski zakon zadovoljiti međunarodne standarde zaštite ljudskih prava. Zaključuje se da sudovi – Ustavni, prvostupanjski, drugostupanjskih te Vrhovni sud, imaju potencijal potaknuti reforme u području obiteljskog prava, pod uvjetom da dosljedno primjenjuju ne samo domaće zakonodavstvo, nego i međunarodne standarde na koje se država obvezala ratifikacijom međunarodnih instrumenata te pozornim tumačenjem sudske prakse Europskog suda za ljudska prava.
Ključne riječi
Sjeverna Makedonija; zastarjelo obiteljsko pravo; autonomija; zaštita; prava djece; javno pravo; privatno pravo
Hrčak ID:
348164
URI
Datum izdavanja:
23.6.2026.
Posjeta: 0 *