Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.25234/dosd/39852

U „ČEKAONICI“ REFORME: URAVNOTEŽIVANJE AUTONOMIJE I ZAŠTITE U OBITELJSKOM PRAVU SJEVERNE MAKEDONIJE S FOKUSOM NA PRESUDE USTAVNOG SUDA U VEZI S PRAVOM DJETETA DA ZNA SVOJE PODRIJETLO

Elena Ignovska orcid id orcid.org/0000-0002-7118-7664 ; Pravni fakultet “Justinijan Prvi” Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju, Bulevar Goce Delčev 9b, 1 000 Skopje, Sjeverna Makedonija


Puni tekst: engleski pdf 205 Kb

str. 103-124

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Makedonski Obiteljski zakon, donesen 1992. godine nakon stjecanja neovisnosti, nastojao je uspostaviti nacionalni identitet, istodobno zadržavajući elemente jugoslavenske pravne tradicije. Unatoč brojnim izmjenama kojima se željelo prilagoditi društvenim i obiteljskim promjenama, reforme su bile parcijalne, zbog čega je cjelokupan okvir zastario u svojoj biti, strukturi i koherentnosti. Komisija već gotovo 15 godina radi na izradi novog građanskog zakona, uključujući i obiteljski zakon. Inicijative nevladinih organizacija i građana bavile su se pojedinim pitanjima, poput priznavanja prava posvojene djece da saznaju svoje podrijetlo ili uvođenja zajedničke roditeljske skrbi nakon razvoda. Vlada je suočena s nekoliko nepovoljnih presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetima koji se odnose na skrbništvo nad djecom i izvršenje odluka nakon razvoda ili razdvajanja, pravo posvojenih osoba na poštovanje privatnog života te prava transrodnih osoba na pravno priznanje. Unatoč tome, sveobuhvatna reforma i dalje ostaje „u čekaonici“. U iščekivanju zakonodavne reforme, u radu se analiziraju ključna pitanja makedonskog obiteljskog prava. Razmotrena su prava djeteta kroz Konvenciju UN-a o pravima djeteta, prava ranjivih odraslih osoba kroz Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom te šira zaštita privatnog i obiteljskog života kroz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pri tome, analizira se i odluka Ustavnog suda Sjeverne Makedonije koja se odnosi na važno pravo djeteta – pravo da zna svoje podrijetlo – te se procjenjuje hoće li budući građanski zakon zadovoljiti međunarodne standarde zaštite ljudskih prava. Zaključuje se da sudovi – Ustavni, prvostupanjski, drugostupanjskih te Vrhovni sud, imaju potencijal potaknuti reforme u području obiteljskog prava, pod uvjetom da dosljedno primjenjuju ne samo domaće zakonodavstvo, nego i međunarodne standarde na koje se država obvezala ratifikacijom međunarodnih instrumenata te pozornim tumačenjem sudske prakse Europskog suda za ljudska prava.

Ključne riječi

Sjeverna Makedonija; zastarjelo obiteljsko pravo; autonomija; zaštita; prava djece; javno pravo; privatno pravo

Hrčak ID:

348164

URI

https://hrcak.srce.hr/348164

Datum izdavanja:

23.6.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *