Marulićeva <i>Judita</i> kao izvor hrvatskoga vojnog nazivlja

Lewis, Kristian; Vrgoč, Dalibor

doi:10.31724/rihjj.52.1.12

Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 52 No. 1, 2026.

Original scientific paper

https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.12

Marulićeva Judita kao izvor hrvatskoga vojnog nazivlja

Kristian Lewis orcid.org/0000-0002-9202-9702 ; Institut za hrvatski jezik, Zagreb
Dalibor Vrgoč orcid.org/0000-0002-6259-0187 ; Institut za hrvatski jezik, Zagreb

Full text: croatian pdf 380 Kb

downloads: 0

cite

APA 6th Edition

Lewis, K. & Vrgoč, D. (2026). Marulićeva Judita kao izvor hrvatskoga vojnog nazivlja. Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 52 (1). https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.12

MLA 8th Edition

Lewis, Kristian and Dalibor Vrgoč. "Marulićeva Judita kao izvor hrvatskoga vojnog nazivlja." Rasprave Instituta za hrvatski jezik, vol. 52, no. 1, 2026 https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.12. Accessed 25 Jul. 2026.

Chicago 17th Edition

Lewis, Kristian and Dalibor Vrgoč. "Marulićeva Judita kao izvor hrvatskoga vojnog nazivlja." Rasprave Instituta za hrvatski jezik 52, no. 1 https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.12

Harvard

Lewis, K., and Vrgoč, D. (2026). 'Marulićeva Judita kao izvor hrvatskoga vojnog nazivlja', Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 52(1). https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.12

Vancouver

Lewis K, Vrgoč D. Marulićeva Judita kao izvor hrvatskoga vojnog nazivlja. Rasprave Instituta za hrvatski jezik [Internet]. 2026 [cited 2026 July 25];52(1). https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.12

IEEE

K. Lewis and D. Vrgoč, "Marulićeva Judita kao izvor hrvatskoga vojnog nazivlja", Rasprave Instituta za hrvatski jezik, vol.52, no. 1, 2026. [Online]. https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.12

Abstract

Marulićev ep Judita ima povijesnu važnost koja je prepoznata i primjereno vrednovana u hrvatskoj kulturnoj zajednici. Stoga je dosad o njemu napisana izdašna literatura i bio je višerazinski analiziran. Budući da se njezino objavljivanje smatra prekretnicom u povijesti hrvatske svjetovne književnosti (iako je utemeljena na biblijskoj priči), Judita je jezična, književna i kulturna dragocjenost, a taj je njezin status ujedno čini dobrim istraživačkim polazištem. U ovome radu fokus je istraživanja na leksičkome sloju Judite koji se shvaća kao vojno nazivlje. Naime, dosadašnja istraživanja povijesnoga vojnog nazivlja govore u prilog tomu da se u djelima starijih razdoblja hrvatske pismenosti – a ta se tvrdnja odnosi i na leksikografsku produkciju, i na novine i časopise, a onda i na književnoumjetnička djela – razmjerno dobro posvjedočuju i vojni nazivi. U tom kontekstu Marulićev je ep shvaćen kao relevantan izvor vojnih naziva s kraja 15. i početka 16. stoljeća. Povijesne okolnosti govore takvomu mišljenju u prilog: Bosna je pod osmansku vlast pala 1463., Hercegovina 1482., a 1493. bitka na Krbavskome polju i poraz hrvatskih postrojba pod vodstvom bana Derenčina odjeknuo je hrvatskim zemljama. O vojnim se temama bez sumnje govorilo i diljem Dalmacije, pa tako i u Marulićevu Splitu, a poznavanje osnovnih vojnih naziva, može se pretpostaviti, nije bilo strano ni Maruliću kao svestranome intelektualcu svojega vremena. S obzirom na to da je Judita nastala osam godina nakon Krbavske bitke, a riječ je o epu koji se u jednome značenjskom odsječku redovito tumači kao alegorija borbe Hrvata s Turcima, naša je pretpostavka da je u njoj zastupljeno i hrvatsko vojno nazivlje.