Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

KATEGORIJE I BROJČANO STANJE KOLONISTA U SLAVONIJI I BARANJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

Josip Vrbošić ; Pravni fakultet, Osijek


Puni tekst: engleski pdf 7.037 Kb

str. 311-325

preuzimanja: 1.853

citiraj


Sažetak

Kolonizacija na području županijskih agrarnih ureda u Hrvatskoj
bila je na veleposjedima u kotarima: Batina, Darda, Daruvar,
Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Nova Gradiška, Orahovica,
Osijek, Pakrac, Slatina, Požega, Slavonski Brod, Valpovo, Virovitica
i Vukovar, jer je u tim kotarima prema županijskim izvještajima
bilo raspoložive zemlje na veleposjedima. Najviše dobrovoljaca
i kolonista u međuratnom razdoblju naselilo se u kotaru
Virovitica, Slatina i Vukovar. U tim je upravnim jedinicama u velikom
postotku uvećan pravoslavni živalj, na račun katoličkog i ostalih
konfesija. Brojčano iskazano, dobrovoljaca, kolonista s općim
uvjetima, autokolonista, optanata i izbjeglica u prostore sjeveroistočne
Hrvatske doseljeno je oko 8 000 s obiteljima. Prema procjeni
to je za ovo područje bilo novih oko 30 000 stanovnika. Oni
su u' većini slučajeva naseljeni u stotinjak agrarnih naseobina -
kolonija (74 Slavonija, 19 Srijem i 7 Baranja). Ta činjenica neizbježno
je promijenila agrarnu, ali sigurno i etničku sliku Slavonije,
Baranje i Srijema, dakle istočne Hrvatske između dva svjetska rata,
što je i bio temeljni cilj srbijanskih vlastodržaca u monarhističkoj
Jugoslaviji.

Ključne riječi

Hrčak ID:

31698

URI

https://hrcak.srce.hr/31698

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 2.725 *