Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.37797/ig.43.2.1

Testiranje i savjetovanje o spolno prenosivim bolestima u praksi liječnika primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj

Nikolina Sarač ; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia *
Loris Močibob ; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia
Nikola Kudoić ; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia
Ivana Benković ; School of Medicine, University of Zagreb, Croatia
Matea Kozlović ; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia
Sanja Belak Škugor ; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia
Josip Begovac ; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia

* Dopisni autor.

Sažetak

Cilj: Procijeniti prakse testiranja i savjetovanja te razinu znanja o spolno prenosivim bolestima (SPB) liječnika opće/obiteljske medicine u Hrvatskoj.
Metode: Od prosinca 2021. do siječnja 2022. godine provedeno je anonimno presječno istraživanje među liječnicima opće/obiteljske medicine. Online upitnik s 32 pitanja obuhvaćao je demografska obilježja ispitanika, kliničku praksu, stavove i znanje o testiranju i liječenju spolno prenosivih bolesti, prevenciji infekcije HIV-om te poznavanju stručnih smjernica.
Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo 230 liječnika opće/obiteljske medicine (81,3% žena). Testiranje na HIV se rijetko preporučivalo (medijan 0 u prethodna tri mjeseca), dok se testiranje na SPB provodilo povremeno (medijan 3). Gotovo polovica ispitanika navela je razne prepreke u savjetovanju o spolno prenosivim bolestima, pri čemu su najčešće istaknuti nedostatak vremena i osjećaj nelagode. Samo 15,2% ispitanika odgovorilo je da su upoznati sa smjernicama za liječenje SPB. Uočeni su značajni nedostatci u znanju, osobito u području liječenja gonoreje (12,6% točnih odgovora) i empirijskog liječenja uretritisa (17,0% točnih odgovora). Ispitanici su bili bolje upoznati s postekspozicijskom profilaksom (PEP) (53,1%) nego s predekspozicijskom profilaksom (PrEP) (39,6%).
Zaključak: Liječnici opće/obiteljske medicine u Hrvatskoj pokazuju ograničenu uključenost te nedostatke u znanju o zbrinjavanju spolno prenosivih bolesti, što upućuje na potrebu za ciljanim edukacijskim programima i jasnijim kliničkim smjernicama.

Ključne riječi

spolno prenosive bolesti; liječnici opće/obiteljske medicine; gonoreja; klamidijska infekcija; sifilis

Hrčak ID:

350072

URI

https://hrcak.srce.hr/350072

Datum izdavanja:

10.7.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *