Geofizika, Vol. 43 No. 1, 2026.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15233/gfz.2026.43.1
Potresi u Baranji 1922. i 1924. godine
Marijan Herak
; University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Geophysics (prof. emeritus) Horvatovac 95, 10000 Zagreb
*
Davorka Herak
; University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Geophysics (retired) Horvatovac 95, 10000 Zagreb
* Dopisni autor.
Sažetak
U područjima niske seizmičnosti, poput Baranje u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, procjene seizmičke opasnosti uvelike ovise o detaljnoj karakterizaciji rijetkih, ali najjačih poznatih potresa. Ovo istraživanje usmjereno je na dva najsnažnija povijesna potresa u ovom području, koji su se dogodili 24. studenoga 1922. i 12. kolovoza 1924. Ponovno smo ih analizirali koristeći novoprikupljene makroseizmičke podatke iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske i Srbije, pri čemu je broj opažanja intenziteta za potres iz 1922. povećan sa 106 na 278, dok je potres iz 1924., koji ranije nije bio makroseizmički analiziran, opisan na temelju 14 opažanja. Korištenjem modificiranog Kövesligethy–Jánosi-eva modela koji u obzir uzima anizotropiju intenziteta u epicentralnom području provedena je inverzija makroseizmičkog polja radi relokacije epicentara te procjene žarišnih dubina i magnituda. Oba su makroseizmička epicentra locirana u neposrednoj blizini sela Zmajevac, unutar tektonske jedinice Bansko brdo, blizu njezine granice s Dravskom depresijom. Epicentar potresa iz 1922. pomaknut je 13 km prema sjeveroistoku u odnosu na izvornu lokaciju u Hrvatskom katalogu potresa (CEC), dok je epicentar potresa iz 1924. pomaknut 22 km prema zapadu. Revidirane momentne magnitude za potrese 1922. i 1924. iznose Mwm = 5,3 odnosno Mwm = 4,4. Procijenjene žarišne dubine pliće su od prethodno navedenih: 11 km i 8 km u odnosu na 18 km i 14 km u CEC-u. Rezultati ukazuju da je značajna seizmičnost Baranje ograničena na tektonsku jedinicu Bansko brdo jer nema spoznaja o jakim potresima ili odgovarajućem seizmičkom potencijalu postojećih rasjeda u Dravskoj depresiji ili u jedinici Sjeverna Baranja–Bačka. Ovo ima važne posljedice za procjenu seizmičke opasnosti u Baranji. Nadalje, nismo našli instrumentalne dokaze za katalogizirani najveći naknadni potres 13 minuta nakon glavnog potresa 1922. te predlažemo njegovo uklanjanje iz kataloga. Konačno, potres iz 1924. tumačimo kao kasni naknadni potres glavnog potresa iz 1922.
Ključne riječi
inverzija makroseizmičkog polja; seizmičnost Baranje; potresni izvori u Baranji; povijesni potresi; seizmički hazard
Hrčak ID:
350301
URI
Datum izdavanja:
21.8.2026.
Posjeta: 0 *