Review article
https://doi.org/10.2478/cjf-2026-0014
Ribnjaci kao pokazatelji slatkovodne akvakulture u srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj Hrvatskoj: Preliminarni povijesni pregled
Matija Pofuk
; Ministry of Agriculture, Forestry and Fisheries, Directorate of Fisheries, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Croatia
*
* Corresponding author.
Abstract
Slatkovodna akvakultura u Europi ima tradiciju dulju od 1.000 godine, pri čemu se njezin razvoj prvenstveno temeljio na uzgoju šarana u ribnjacima. Tijekom srednjeg vijeka, crkveni redovi i aristokracija imali su ključnu ulogu u izgradnji i upravljanju ribnjacima, kao i u kontinuitetu i širenju uzgojnih i upravljačkih praksi. Povijest slatkovodne akvakulture na području današnje Hrvatske nije sustavno istražena, a ključni aspekti, uključujući njezine početke, prostornu rasprostranjenost, društvene aktere, svrhu, uzgojne i upravljačke prakse te uzgajane vrste, i dalje su nedovoljno poznati. Ovaj rad temelji se na analizi širokog sadržaja povijesnih izvora, uključujući arhivsko, statističko i normativno gradivo, s ciljem utvrđivanja vremenske i prostorne rasprostranjenosti ribnjaka. Ribnjaci se pritom koriste kao indikator slatkovodne akvakulture te se analiziraju interdisciplinarnim pristupom koji uključuje i arheozoološke dokaze, kako bi se rekonstruirao razvoj slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj tijekom srednjeg i ranog novog vijeka. Rezultati upućuju na to da se postojanje ribnjaka može pratiti najranije od 11. stoljeća, pri čemu su crkvene institucije predstavljale najranije društvene skupine uključene u njihovu izgradnju i posjedovanje, nakon čega slijedi plemstvo. Tijekom srednjeg vijeka proizvodnja ribe u ribnjacima prvenstveno je služila zadovoljavanju prehrambenih potreba crkve i plemstva, dok se u ranom novom vijeku pojavljuju naznake tržišno usmjerene proizvodnje. Podaci o uzgojnim i upravljačkim praksama su oskudni, ali omogućuju djelomičnu rekonstrukciju proizvodnih i organizacijskih obrazaca. Podaci o uzgajanim vrstama riba također su ograničeni, no među najčešće spominjanim vrstama ističu se šaran, štuka, linjak i zlatni karas. Glavno ograničenje ovog preliminarnog istraživanja proizlazi iz oslanjanja na opće administrativne i pravne izvore te nedostatka sustavne analize arhivskog gradiva vezanog uz plemićke obitelji, crkvene redove i drugih crkvenih institucija, što upućuje na potrebu za daljnjim istraživanjima temeljenima na širem sadržaju izvora.
Keywords
Ribnjaci, Hrvatska, Srednji vijek, rani Novi vijek, Uzgoj ribe, Šaran
Hrčak ID:
351064
URI
Publication date:
15.9.2026.
Visits: 0 *