Izazovi racionalne primjene antimikrobnih lijekova tijekom pandemije bolesti COVID-19: posljedice prekomjerne primjene antibiotika i antimikrobne rezistencije

Špelić, Marija; Krajinović, Vladimir

doi:10.2478/aiht-2026-77-4130

Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Vol. 77 No. 3, 2026.

Pregledni rad

https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4130

Izazovi racionalne primjene antimikrobnih lijekova tijekom pandemije bolesti COVID-19: posljedice prekomjerne primjene antibiotika i antimikrobne rezistencije

Marija Špelić ; Health Institution Pharmacies Župančić, Popovača, Croatia
Vladimir Krajinović ; Dr Fran Mihaljević Hospital for Infectious Diseases, Zagreb, Croatia

Puni tekst: engleski pdf 789 Kb

str. 160-168

preuzimanja: 0

citiraj

APA 6th Edition

Špelić, M. i Krajinović, V. (2026). Izazovi racionalne primjene antimikrobnih lijekova tijekom pandemije bolesti COVID-19: posljedice prekomjerne primjene antibiotika i antimikrobne rezistencije. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 77 (3), 168-168. https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4130

MLA 8th Edition

Špelić, Marija i Vladimir Krajinović. "Izazovi racionalne primjene antimikrobnih lijekova tijekom pandemije bolesti COVID-19: posljedice prekomjerne primjene antibiotika i antimikrobne rezistencije." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 77, br. 3, 2026, str. 168-168. https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4130. Citirano 16.09.2026.

Chicago 17th Edition

Špelić, Marija i Vladimir Krajinović. "Izazovi racionalne primjene antimikrobnih lijekova tijekom pandemije bolesti COVID-19: posljedice prekomjerne primjene antibiotika i antimikrobne rezistencije." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 77, br. 3 (2026): 168-168. https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4130

Harvard

Špelić, M., i Krajinović, V. (2026). 'Izazovi racionalne primjene antimikrobnih lijekova tijekom pandemije bolesti COVID-19: posljedice prekomjerne primjene antibiotika i antimikrobne rezistencije', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 77(3), str. 168-168. https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4130

Vancouver

Špelić M, Krajinović V. Izazovi racionalne primjene antimikrobnih lijekova tijekom pandemije bolesti COVID-19: posljedice prekomjerne primjene antibiotika i antimikrobne rezistencije. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2026 [pristupljeno 16.09.2026.];77(3):168-168. https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4130

IEEE

M. Špelić i V. Krajinović, "Izazovi racionalne primjene antimikrobnih lijekova tijekom pandemije bolesti COVID-19: posljedice prekomjerne primjene antibiotika i antimikrobne rezistencije", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.77, br. 3, str. 168-168, 2026. [Online]. https://doi.org/10.2478/aiht-2026-77-4130

Sažetak

Pandemija koronavirusne bolesti (COVID-19) značajno je utjecala na praksu propisivanja antimikrobnih lijekova širom svijeta, izazivajući zabrinutost zbog antimikrobne rezistencije (AMR). Cilj je ovoga preglednog rada ispitati odnos između bolesti COVID-19 i uporabe antibiotika, s naglaskom na učestalost bakterijskih koinfekcija, obrasce propisivanja i na moguće dugoročne posljedice za AMR. Istaknuta je uloga multidisciplinarnog upravljanja antimikrobnom terapijom, racionalnog upravljanja dijagnostičkim postupcima, preventivnih strategija i pristupa Jednog zdravlja. Pregled literature proveden je pretraživanjem baza PubMed/MEDLINE, Scopus, Web of Science, Cochrane Database of Systematic Reviews, Ovid i Google Scholar, uz unaprijed određene kriterije uključivanja i isključivanja. Unatoč relativno niskim stopama potvrđenih bakterijskih koinfekcija, uporaba antibiotika bila je neproporcionalno visoka, osobito tijekom ranih faza pandemije, što je naglasilo izazove kliničkog odlučivanja u uvjetima dijagnostičke nesigurnosti. Jačanje programa upravljanja antimikrobnom terapijom, poboljšanje dijagnostičke točnosti i propisivanje temeljeno na dokazima ključni su za smanjenje nepotrebne izloženosti antibioticima. Multidisciplinarne AMS intervencije, brza molekularna dijagnostika i smanjenje propisivanja antibiotika povezano s cijepljenjem pokazali su se kao komplementarne strategije, dok su okolišne posljedice primjene antibiotika dodatno istaknule važnost pristupa Jednog zdravlja. Potrebni su kontinuirano praćenje i daljnja istraživanja radi boljeg razumijevanja dugoročnog utjecaja pandemije na AMR.