Original scientific paper
https://doi.org/10.15644/asc60/3/4
Reakcije na akrilate u dentalnoj medicini i čimbenici povezani s njima – prvo hrvatsko anketno istraživanje reakcija na akrilate u stomatologiji
Lana Premuž
; School of Dental Medicine, University of Zagreb, 10000 Zagreb, Croatia; Department of Dermatovenereology, University Hospital Center Sestre Milosrdnice, 10000 Zagreb, Croatia
Vanja Varga
; School of Dental Medicine, University of Zagreb, 10000 Zagreb, Croatia; Department of Dermatovenereology, University Hospital Center Sestre Milosrdnice, 10000 Zagreb, Croatia
Ozana Jakšić
; School of Medicine, University of Zagreb, 10000 Zagreb, Croatia
Christina Khouri Matić
; Department of Dermatovenereology, University Hospital Center Sestre Milosrdnice, 10000 Zagreb, Croatia
Dragana Marušić
; Department of Dermatovenereology, University Hospital Center Sestre Milosrdnice, 10000 Zagreb, Croatia
Liborija Lugović-Mihić
; School of Dental Medicine, University of Zagreb, 10000 Zagreb, Croatia; Department of Dermatovenereology, University Hospital Center Sestre Milosrdnice, 10000 Zagreb, Croatia
*
* Corresponding author.
Abstract
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati mogući utjecaj izloženosti akrilatima te utjecaj drugih povezanih čimbenika na promjene kože i sluznice među stomatološkim djelatnicima i studentima. Materijali i metode: U ovom presječnom terenskom istraživanju ukupno je 136 ispitanika (dentalni tehničari, doktori dentalne medicine, dentalni asistenti/medicinske sestre te studenti) ispunilo upitnik o čimbenicima koji utječu na stanje kože te o učinku akrilata i povezanih čimbenika na kožne i sluznične promjene. Rezultati: Zabilježena je visoka prevalencija samoprijavljenih profesionalno povezanih promjena na koži u dentalnoj medicini koje su zahvaćale 65 % dentalnih djelatnika i studenata. Najveća učestalost ustanovljena je među dentalnim tehničarima (78 %) i asistentima (77 %), a zatim slijede studenti (52 %) i doktori dentalne medicine (49 %). Dentalni tehničari bili su znatno češće svakodnevno izloženi akrilatima (54 %) u odnosu prema ostalim skupinama (studenti 13 %, dentalni asistenti/medicinske sestre 19 %) te su imali i znatno veću prevalenciju kožnih lezija poslije kontakta s akrilatima (71,7 %). Najčešće manifestacije bile su ekcem i raspukline kože na šakama (29,4 %), ekcem na licu i vratu (14,7 %) te periungvalni dermatitis (11,8 %). Ispitanici koji su naveli akrilate kao čimbenike pogoršanja imali su znatno češće ekceme na licu i vratu (p = 0,003). Ostali značajni nalazi obuhvaćaju kontakt s kontaktnim lećama i slušnim pomagalima kao prediktorima periungvalnoga dermatitisa (p = 0,028), kontakt s umjetnim trepavicama i ekstenzijama kose kao prediktorima simptoma na sluznicama (p = 0,006) te kontakt s dijabetičkim pomagalima i elektrodama TENS/ECG koji je bio češće povezan s ekcemom i raspuklinama na šakama (p = 0,026). Zaključak: Prema rezultatima ovoga prvog hrvatskog istraživanja o akrilatima, oni mogu pridonijeti nastanku kožnih lezija kod dentalnih djelatnika i studenata, a osobito dentalnih tehničara među kojima je zabilježen značajan udio kožnih reakcija povezanih s akrilatima. Ti nalazi pokazuju da su potrebne dodatne zaštitne mjere.
Keywords
akrilne smole; alergijski kontaktni dermatitis; profesionalni dermatitis; stomatološko osoblje; akrilati, koža, kontaktni dermatitis, dentalna medicina, studenti, kozmetika
Hrčak ID:
351112
URI
Publication date:
20.9.2026.
Visits: 0 *