Izvorni znanstveni članak

KONFESIJE I POSTKOMUNISTIČKI SUKOB CIVILIZACIJA

Mislav Kukoč ; Institut za primijenjena društvena istraživanja, Zagreb

Sažetak

Rat na području bivše Jugoslavije često se interpretira kao građanski
i vjerski rat. Takvu ocjenu rado iznose njegovi začetnici s nakanom
da prikriju istinski uzrok i cilj rata, a s funkcijom da se zaboravi
kako je rat počeo kao velikosrpska agresija na pojedine republike
bivše Jugoslavije, redom: najprije na Sloveniju, zatim na Hrvatsku
te konačno na Bosnu i Hercegovinu. Istu ocjenu prihvaćaju, međutim,
i neki zapadni analitičari, ponajprije iz potrebe da zbivanja na
tim prostorima aprioristički interpretiraju u skladu s vlastitom teorijskom
paradigmom (S. P. Huntington). U ovome se prilogu argumentira
suprotna teza, naime da se ne radi ni o građanskom niti o
vjerskom ratu, nego o agresiji jedne nacije i države koja je raspolagala
nadmoćnom vojnom silom na druge, vojno inferiorne nacije
i države. Premda nisu primarni uzrok sukoba, vjerske razlike među
pripadnicima različitih nacija i konfesija ne smiju se zanemariti kao
fundamentalni identifikacijski čimbenik nacionalnih i kulturno-civilizacijskih
posebnosti, koje su konačno učinile raspad Jugoslavije
kao multinacionalne i multikonfesionalne zajednice neminovnim. U
komparativnoj analizi rezultata empirijskih istraživanja naznačuju
se dominantne vrednote koje prevladavaju u pripadnika pojedinih
konfesija, kao i kompatibilni stavovi prema ekumenizmu i međuetničkoj
i međukonfesionalnoj toleranciji. Uloga crkvenih hijerarhija
naznačenih konfesija također se uklapa u trend dominantnog ponašanja
pojedinih nacionalnih zajednica te se može dosljedno interpretirati
u svjetlu rečenih analiza, istodobno i kao poticaj i kao posljedica
određenih socijalnih procesa.

Ključne riječi

Hrčak ID:

32288

URI

https://hrcak.srce.hr/32288

Datum izdavanja:

1.11.1995.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 3.006 *