Medicus, Vol. 16 No. 2_Hipertenzija, 2007.
Pregledni rad
Renovaskularna hipertenzija
Duško Kuzmanić
Mario Laganović
Tajana Željković-Vrkić
Margareta Fištrek
Jelena Kos
Sažetak
Renovaskularna hipertenzija najčešći je uzrok sekundarnog oblika arterijske hipertenzije. Aterosklerotska stenoza renalne arterije nalazi se u 90% bolesnika s renovaskularnom hipertenzijom. Obično u tih bolesnika postoje i drugi znakovi difuzne vaskularne bolesti, koronarna i periferna vaskularna bolest, renalna insuficijencija, promjene abdominalne aorte. Tijek bolesti je uglavnom progresivan, a očituje se pogoršanjem stenoze i smanjenjem bubrega. Potrebno je istaknuti da veličina stenoze utječe i na preživljenje bolesnika, a glavni uzrok smrtnosti su kardiovaskularne bolesti. Kada na osnovi kliničkih pokazatelja postoji sumnja na stenozu renalne arterije, potrebno je dobiti uvid u funkcionalno stanje bubrega i anatomske promjene na krvnim žilama. U tu svrhu postoji niz dijagnostičkih testova, čije je značenje detaljnije opisano. Nakon dijagnostičke obrade pristupa se liječenju, endovaskularnom intervencijom, kirurškim zahvatom ili medikamentnom terapijom. Ciljevi liječenja su regulacija krvnog tlaka, očuvanje bubrežne funkcije i prevencija kardijalnih komplikacija. U daljnjem pregledu izneseni su rezultati različitih postupaka liječenja glede učinka na krvni tlak i bubrežnu funkciju. Razabire se da su učinci manji od očekivanih, pa se postavlja osnovno pitanje kako prepoznati bolesnika koji će imati povoljan ishod od revaskularizacijskog postupka.
Ključne riječi
stenoza renalne arterije; renovaskularna hipertenzija; dijagnostički testovi; perkutana transluminalna angioplastika sa stentom/bez stenta; kirurška intervencija
Hrčak ID:
32324
URI
Datum izdavanja:
11.12.2007.
Posjeta: 4.769 *