Izvorni znanstveni članak
"Plovljenje po prošlosti": problemi s kojima se susreće historičar glazbe u Bosni
Bojan Bujić
; Magdalen College, Oxford, U.K.
Sažetak
Početak naslova posuđen je iz studije Stefana Vitalija posvećene upotrebi interneta u suvremenoj arhivistici. Onako, naime, kako se jedna suvremena istraživačka tehnika može primijeniti na znanstveni proces ranije uobličen tradicionalnim sredstvima, tako je moguće napraviti i pokušaj da se nanovo formulira pristup problemima historije glazbe u Bosni i Hercegovini, te da se ranije ustanovljene činjenice osvijetle iz pozicija suvremene kritičke teorije. Blago dvosmisleni ostatak naslova je namjerno upućen i historičaru u Bosni - onome koji vidi probleme iz centra zbivanja - kao i historičaru koji toj temi prilazi iz distance, bila ona prostorna ili emocionalna. Distanca je ovdje osobito dobrodošla, jer omogućava da se činjenice, ranije često pozitivistički utemeljene i shvaćene same sebi dostatnima, protumače u kontekstu koji sadrži duboko ukorijenjene napetosti i suprotnosti. Pozitivistički pristup opisu institucija, te repertoara koje su one njegovale, zakriva istinu da se unutar institucija kriju težnje ka upotrebi glazbe kao političkog sredstva ili sredstva za učvršćenje nacionalnog identiteta. U Bosni je ova podjela bila popraćena dodatnim tenzijama u procesu prihvaćanja glazbe kao društvene aktivnosti. Zbog kasnog pojavljivanja glazbenih institucija, ostao je osobito jak nazor da glazba predstavlja aktivnost putem koje se učvršćuje grupni indentitet, no suvremeniji pristup bilo kreativnosti, bilo recepciji, dopušta da ona bude sredstvo intenzivne vlastite kreativnosti te uoblićenja vlastitog iskustva u procesu prihvaćanja glazbenog djela. Način na koji je novija europska muzika stigla u Bosnu s Austro-Ugarskom monarhijom samo je potencirao neke od mogućih tenzija. Repertoar marševa, karakterističan za vojne limene glazbe, iako izvirući iz konteksta dalekoga od dotadašnje bosanske folklorne prakse, imao je u sebi nešto od tendencije da potencira glazbeno iskustvo kao akt zajedništva. Ujedno, zborska muzika, koja je stigla u to isto vrijeme, bila je shvaćena kao proširenje na Bosnu dominantnih susjedskih nacionalnih kultura. Sve to negativno se je odrazilo na karakter individualne kreativnosti, te je slabu nazočnost inventivnih kompozitora u Bosni u prošlome stoljeću, u usporedbi sa postojanjem brojnih dobrih interpreta, moguće objasniti postojanjem dubokih tenzija u načinima na koje su glazba i glazbeni procesi bivali shvaćeni. Neki od najnovijih znakova daju naslutiti da se u nezavisnoj Bosni ove tenzije nastavljaju.
Ključne riječi
Hrčak ID:
32765
URI
Datum izdavanja:
15.6.2006.
Posjeta: 1.714 *