Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Zadrugarstvo: čimbenik stabilnosti, kompetitivnosti i konkurentnosti malenih poljoprivrednih gospodarstva

Miroslav Tratnik ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Maja Stracenski ; Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Stipe Radinović ; Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 544 Kb

str. 195-213

preuzimanja: 1.058

citiraj


Sažetak

Zbog prošlih, sadašnjih i budućih kontroverzi o mjestu i ulozi zadružnog sektora u gospodarskoj strukturi (poglavito u Hrvatskoj),
ovaj rad sažeto prikazuje temeljna načela zadrugarstva i njihova
evolucija, teorijske spoznaje o tendencijama ka suradnji i individualizmu, motivima poslovnih saveza malih poljoprivrednih
gospodarstava u uvjetima globalizacije, na jednoj, i nedostatnih
resursa malenih gospodarskih subjekata, na drugoj strani. Autori
zatim opisuju konceptualne posebnosti zadružne poslovne snage
i njezine organizacije spram poslovnog koncepta i ekspanzije društva kapitala. Proces koncentracije u poljoprivredi i ostalim
djelatnostima usitnjene gospodarske strukture (ugostiteljstvu,
turizmu, proizvodnom i uslužnom obrtništvu) danas je drukčiji, pa
se veliku proizvodnu seriju ne može osigurati brzim fizičkim okrupnjavanjem proizvodnih resursa. Poslovnu se moć poslovnih
entiteta može postići znatnim ulaganjem vlasnika u resurse, što je
uobičajenije u poslovnoj ekspanziji društava kapitala. Drugi je način
osnažiti poslovnu moć zajedničkom poslovnom organizacijom većeg
broja entiteta ograničenih investicijskih mogućnosti. Empirijski, takav
je proces uobičajen u zadružnorn konceptu poslovne ekspanzije. U
dijelu rada istražuje se kako obiteljska gospodarstva percipiraju zadruge, i to temeljem tvrdnja o prednostima zadruge, uz pokušaj
rangiranja stavova. Rezultati pokazuju kako se prednost zadruge
kao čimbenika stabilnosti i konkurentnosti malenih poljoprivrednih
gospodarstava prepoznaje kao distribucijski kanal za proizvode s
gospodarstava i u tome što zadruga ne ograničuje poduzetničke
slobode individualnoga gospodarstva kao svoga poslovnog člana.
Isticanje zadruga kao kanala prodaje proizvoda s gospodarstva još
zadrugu stavlja u kontekst »izbavitelja« u vrijeme kada se, vlastitom
inicijativom, prodaju s obiteljskih gospodarstava teško postiže. Toj
tvrdnji sklonija su manja gospodarstva središnje Dalmacije nego
ona veća iz Slavonije.

Ključne riječi

zadružna načela; zadružne organiziranje; zadružna konkurentnost

Hrčak ID:

32882

URI

https://hrcak.srce.hr/32882

Datum izdavanja:

4.2.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.241 *