Izvorni znanstveni članak

Svećenici, Crkva i društvo -moguće promjene

Ivan Cifrić ; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U članku se iznose rezultati empirijskog istraživanja (2004.) na
reprezentativnom uzorku stanovnika Republike Hrvatske (N = 2.220)
o nekoliko aktualnih pitanja: poželjnost nekih svjetovnih aktivnosti
svećenika, ženidbi svećenika, mogućnosti da žene budu svećenice,
uvođenju crkvenog poreza i odnosima između vjerskih zajednica.
U statističkoj obradi primijenjene su tehnike univarijatne i bivarijatne
statistike. Za distribucije frekvencija računati su postoci, a za utvrđivanje statistički značajnih razlika na obilježjima primijenjen
je hi-kvadrat test. U teoretskom pogledu polazi se od tranzicijskih
uvjeta kao izazova u kojima se u društvu otvara niz pitanja u životu
Crkve. Osnovna teza jest da je tranzicija novi kontekst u kojem
nastaju liberalniji pogledi vjernika (građana) o svjetovnoj (javnoj)
ulozi svećenika i ženama kao svećenicama. S druge strane, ipak nisu vidljive takve promjene unutar Crkve. Nove izazovne moguće
svjetovne uloge svećenika (ministar u vladi, aktivan u političkoj
stranci, rektor sveučilišta, predsjednik Hrvatskoga olimpijskog odbora, član nadzornog odbora javnog poduzeća, 'biskupi na političkim skupovima) većina ispitanika drži nepoželjnima. Ženidba
svećenika smatra se više poželjnom (48,7%) nego nepoželjnom
(27,5%), a žena kao svećenica jednako je poželjna i nepoželjna (37%). Najveći postotak ispitanika smatra da bi se vjerske zajednice
trebale financirati iz vlastitih prihoda (48,5%) ili državnog proračuna
(33,5%), a tek 16,2% ispitanika drži da bi trebalo uvesti crkveni porez. Osobno je spremno plaćati crkveni porez 46,2% ispitanika,
što znači da oko polovice vjernika nije na to spremna. Isto toliko
ispitanika (42,3%) smatra da vjerske zajednice ne bi trebale plaćati
porez na prihode i imovinu. Ispitanici procjenjuju da između vjerskih
zajednica postoji suradnja i dijalog (39,8%), međusobna izoliranost
(20,6%) ali i netrpeljivost (11,0%). Rezultati se interpretiraju u
kontekstu hrvatskog društva koje je vrijednosno slojevito. Ono je
zadržalo niz elemenata predmodemosti kao identitetsko obilježje, a
na njima i tradicionalna stajališta o odnosu prema Crkvi, što utječe i
na percepciju ispitanika koji su većinom vjernici. Prepoznaju se dva
kontingenta ispitanika, ponajprije među vjernicima: pretkoncilski
(tradicionalni) i pokoncilski blok (reformski).

Ključne riječi

celibat; crkveni porez; javna uloga svećenika; vjerska zajednica; žena kao svećenica

Hrčak ID:

33125

URI

https://hrcak.srce.hr/33125

Datum izdavanja:

9.3.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.719 *