Izvorni znanstveni članak

DOMOVINA JE ŽENSKOG RODA

Reana Senjković ; Insitut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Politička propaganda 20. stoljeća barata s razmjerno malim brojem stereotipa, a jedan se
od onih na koji se posebno često referirala odnosi na pojam Domovine poslikovljen u liku
žene. Nakon što su žene stekle ustavno pravo glasa, političke su kampanje inaugurirale i
lik žene radnice ili samouvjerene poslovne žene, u svemu jednake muškarcu. Ipak, i takav
je lik žene, sudeći prema tvrdnjama feminističke literature, bilo tek rezultat unaprijedne obrane od moguće feminističke kritike, a zapravo i dalje tek novim atributima ukrašeni
preslik idealne ženskosti kakvu je zamislilo patrijarhalno društvo. U izvorima koji se
odnose na euro-američke ratove 20. stoljeća, kao što su pisma koja su vojnici s bojišta
slali svojima najbližima ili knjige, pripovijetke i pjesme vojnika-književnika, takva je
slika žene posebno naglašena i, kako se čini, potisnuta u svoju krajnost. Ovdje se,
najčešće, u ženi (majci, supruzi, zaručnici) sjedinjuju sve suprotnosti neugodama vojnikove
aktualne situacije: ona postaje metonimijom topline i sigurnosti doma, ali i
procjeniteljicom muškosti muškarca, kvalitete koju je rat doveo pred kušnju. S druge
strane, izvori svjedoče i o vojničkoj čežnji koja traži trenutno zadovoljenje, čežnji koju je
ratna propaganda u ratu suprotstavljenih strana obilato koristila, a znanost često tumačila
kao želju da se u takvoj, krajnjoj situaciji, upotpuni doživljaj života, jednako muškaraca i
žena. Ženski lik kakav se oblikovao za trajanja rata u Hrvatskoj 1991.-1995. godine
spomenutomu nije iznimka. Također, u javnoj slici rata u Hrvatskoj, kao i u drugim
ratovima s kojima je moguće valjano usporediti, lik je žene-ratnice i neočekivan i
nepostojeći.
Provjera opisa žene i, preciznije, opisa mjesta koje ona zauzima u medijskoj slici
rata, kada se sučeli s relevantnim "opisom" izniklim iz analize druge, pa i klasične
etnografske građe, donosi važne spoznaje o utjecaju medija masovnoga komuniciranja na
oblikovanje javnoga mnijenja, spoznaje koje umnogočemu proturiječe još "važećoj"
postmodernoj teoriji medija. Također, one ponovno upućuju na meritornost etnografskoga
pristupa u istraživanju medija.

Ključne riječi

etnografija medija; lik žene; rat

Hrčak ID:

33241

URI

https://hrcak.srce.hr/33241

Datum izdavanja:

10.6.2002.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.445 *